Najsiromašniji gradovi i općine u Hrvatskoj troše oko dvije tisuće kuna po stanovniku, a najbogatije, poput Zagreba, troše oko sedam tisuća kuna, što u usporedbi s drugim zemljama govori o velikim razlikama u fiskalnoj moći između pojedinih lokalnih jedinica u Hrvatskoj. Postojeći sustav prikupljanja i trošenja sredstava samo povećava sadašnje razlike i potpuno je neučinkovit za daljnju fiskalnu decentralizaciju. Stoga bi novi model, koji je izrađen u okviru CARDS programa, a u cijelosti ga je financirala Europska komisija (1,3 milijuna eura), trebao rezultirati “učinkovitom, ujednačenom i autonomnom lokalnom samoupravom”.
- Postojeći sustav nema minimalne standarde o porezima i temelji se na ranijim troškovima, umjesto na realnim potrebama. Lokalne vlasti, primjerice, ne mogu koristiti porez na dobit, PDV ili trošarine i nema prostora za daljnji rast poreza u skladu s BDP-om - rekao je Gary O’Callagan, voditelj CARDS projekta o fiskalnoj decentralizaciji, čiji su rezultati u ponedjeljak predstavljeni. S druge strane, prirezi su vrlo neujednačeni, mogu ih koristiti samo gradovi i općine, ali ne i županije.
Prosječan prirez u Hrvatskoj trenutačno iznosi 7,5 posto, rekao je Niko Raič, pomoćnik ministra financija. Stopa prireza ovisi o veličini grada i općine, a najviše može iznositi 18 posto, što ima Grad Zagreb. Prema novopredloženom modelu, uspostavili bi se “standardizirani prihodi” koje može prikupiti pojedina lokalna zajednica i “standardizirani rashodi”, potrebni za ispunjavanje osnovnih lokalnih funkcija.
Razlika bi se pokrivala iz fonda izravnanja, a s obzirom na velike regionalne razlike studija ocjenjuje da bi trošak za izravnanje bio relativno visok. Gary O’Callagan kaže da bi njegova veličina ovisila o primjeni predloženog modela. No gledajući fiskalne potpore u ostalim zemljama, on ističe da u Italiji primjerice iznose 50-ak posto ukupnih prihoda lokalne uprave, a u Hrvatskoj su trenutačno 15-ak posto.
Pritom je decentralizacija u Hrvatskoj na niskoj razini i regionalne razlike su znatno veće. - Decentralizacija se ne provodi. Razlike govore da Zagreb troši oko sedam tisuća kuna po stanovniku, što je na razini Münchena ili Pariza, rekao je bivši guverner Ante Čičin-Šain.
U Istri troše više nego što im treba
Usporedba BDP-a i rashoda županija pokazuje sliku u kojoj su postojeće razlike velike, pri čemu bogatije županije imaju i veće rashode poslovanja. Pritom neke županije, uključujući Istarsku, Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku, troše znatno iznad razine BDP-a, ili kako ističe Gary O’Callagan, više nego što im treba. Međutim, razlike za gradove i općine još su veće u slučaju županija.
Dodatni porezi
Prema CARDS-u, Hrvatska ima nizak stupanj decentralizacije i u financiranju lokalne samouprave jako se oslanja na porez na dohodak i nisku općinsku naknadu. Povećan stupanj decentralizacije zahtijevao bi i dodatne poreze. Zemlje s niskim stupnjem decentralizacije obično se oslanjaju na porez na imovinu ili na velike sustave potpora.
Izvor: Jutarnji list
