HITRA PAPIROLOGIJA ARHITEKT JURICA JELAVIĆ SMATRA DA ĆE NOVI ZAKON O PROSTORNOM UREÐENJU I GRADNJI UBRZATI ADMINISTRACIJUPrijedlogom zakona o prostornom uređenju i gradnji znatno će se ubrzati postupak za gradnju obiteljskih kuća do 400 četvornih metara, za koje se do sada više od godinu dana čekalo na dobivanje lokacijske i građevinske dozvole. Ako se usvoje zakonske izmjene, za objekte tog tipa bit će dovoljno predočiti idejni projekt.
Isti doprinosi
Predsjednik Društva arhitekata Split (DAS) Jurica Jelavić smatra da će se na taj način "papirologija" sređivati u roku od 15 dana.
— Pod pritiskom Europske unije država uvodi pozitivne promjene, ali to nije čarobni štapić kojim će se ostvariti znatnije uštede, jer se ne gradi prema idejnom projektu, nego prema izvedbenom rješenju. Cijene projektiranja, građenja i komunalnih doprinosa stoga ostaju iste — tvrdi Jelavić.
Čelnik DAS-a navodi da će problem nastati kod gradnje većih stambenih objekata jer se cjelokupna odgovornost prebacuje na projektante.
— Mislim da preuzimamo njemački model po kojem je odgovornost u rukama arhitekata, ali oni tamo žive u sređenoj državi koja ima nedvosmislene planove. Kod nas nije tako. Na kraju dođe komisija koja ocjenjuje je li projekt usklađen s dokumentacijom. Mislim da bi za naš mentalitet bio bolji anglosaksonski model. Tamo državni službenici nadgledaju svaku fazu gradnje od temelja do krova, pa se ne može dogoditi da projekti odstupaju od dozvole — ističe Jurica Jelavić.
Ministarstvo prostornog uređenja nije o zakonu konzultiralo arhitekte, ali Saša Randić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, tvrdi da je običaj Ministarstva da im ne šalje prijedloge novih zakona.
Smanjenje pritiska
— Mislim da zakoni nisu toliko bitni, koliko njihova primjena. Hrvatska je već 18 puta mijenjala zakone o građenju, a sadašnja ministrica nastavlja praksu svojih kolega da na kraju mandata donosi zakon — smatra Randić.
Za razliku od Jelavića, Randić smatra da se administrativni proces neće bitno ubrzati.
— Iz iskustva znam da se najduže čeka tamo gdje nisu riješeni vlasnički odnosi, gdje bi ljudi htjeli graditi nešto što nije u skladu s planom i tamo gdje nema dovoljno administrativaca. Naime, svake se godine povećava broj zahtjeva za izdavanje dozvola, a ujedno se smanjuje broj ljudi u tijelima koja moraju izdavati dozvole. Potez Ministarstva vidim kao pokušaj da se smanji pritisak na administraciju — naglašava Saša Randić, predsjednik Udruženja.
Urbana komasacija
Jurica Jelavić smatra da je najvrjedniji dio Prijedloga zakona onaj o urbanoj komasaciji.
— Do sada se svatko trudio da njegova parcela bude građevna, jer zelene zone nisu imale tržišnu vrijednost.
Sada se gradovima omogućava da odrede koje će se zone urbanizirati i da se po jedinstvenoj tržišnoj cijeni otkupljuju parcele, neovisno o njihovoj namjeni — tvrdi Jelavić.
Izvor: Slobodna Dalmacija
