Samo 5,2 posto od ukupnog broja kupoprodaja u Hrvatskoj u prošloj godini realizirano je u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najveći broj ostvaren je u Gradu Zagrebu te u Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji, a Splitska županija tek je osamnaesta po broju provedenih kupoprodaja nekretnina. Prema podacima Županijske komore Split, u Splitsko-dalmatinskoj županiji registrirano je 180 agencija za promet nekretninama, od kojih je 75 ili 41 posto aktivno, a prema podacima Hrvatske obrtničke komore čak 97 obrta kao primarnu djelatnost ima registriranu djelatnost agencija. Od tog broja čak 28 posto agencija u županiji ima strano porijeklo kapitala, a 7 posto ima mješovito. Udio stranog kapitala u strukturi vlasništva agencija isti je na nivou cijele države.Najbolje u 2004.
Promet na tržištu nekretnina na razini države u prošloj godini bilježi rast od deset posto nakon 2005., u kojoj je zabilježen pad prometa od dvadeset posto. Trend kretanja akvizicija sličan je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, s tim da je pad prometa nekretninama u 2005. godini bio čak 40 posto. U proteklih deset godina najveći broj kupoprodaja nekretnina ostvaren je u 2004. godini, a gotovo polovica od ukupnog broja kupoprodaja odnosi se na stambene prostore. Četvrtina se odnosi na poljoprivredna zemljišta, petina na građevinska zemljišta, a poslovni prostori s udjelom od oko 4 posto najmanje su zastupljeni u ukupnom broju kupoprodaja. Porast broja kupoprodaje stanova posljedica je proširene ponude i većom dostupnosti stambenih kredita. Vrijednost odobrenih stambenih kredita premašila je 35 milijardi kuna, a njihov udio u ukupnoj zaduženosti građana porastao je s 30 posto u 2002. godini na 40 posto krajem prošle godine. U posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto. Usporedbe radi, u razdoblju od 1997. do 2003. godine cijene nekretnina porasle su za 14 posto. Prema podacima Centra nekretnina, prosječna tražena cijena u Hrvatskoj je i dalje u porastu čemu najviše pridonosi rast cijena na
Jadranu kao drugom tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Na rast cijene najviše je utjecao nedostatak kvalitetne ponude novogradnje te kreditna ekspanzija, a nije zanemariv ni utjecaj medija. Na cijeni su kvalitetne nekretnine na obali te denacionalizacija, odnosno povrat imovine koji je na tržište "izbacio" kvalitetne poslovne prostore u središtima gradova. Prema podacima HGK, u posljednje vrijeme je na tržištu stvoren višak poslovnih prostora, a i dalje nedostaje stambenog prostora. Prema podacima agencija za promet nekretninama u županiji, ponuda nekretnina je veća od potražnje, a cijene su previsoke. Najtraženije su novogradnje s urednim papirima kojih na tržištu nedostaje. Nudi se velik broj starih stanova koji su cjenovno izjednačeni s novogradnjama pa se zbog toga teško prodaju. Splićani se stoga sve češće odlučuju za kupnju stanova u obližnjem Solinu ili Kaštelima gdje su cijene novogradnje niže.Turistička izgradnja
Zbog nedovršenih prostornih planova nižeg reda u županiji gotovo da nema zemljišta s građevinskim dozvolama pa je za njima velika potražnja i postižu visoke cijene. Veliko je zanimanje i za turističku izgradnju kako domaćih, tako i stranih investitora, no opet zbog nedovršenih planova nižeg reda investitori se teško odlučuju za investicije. Urbanistički planovi na području cijele županije još se ne primjenju u cijelosti, infrastruktura nije riješena, nema kanalizacije, pristupni putevi nisu javni, a detaljni planovi su tek u procesu donošenja. U posljednje vrijeme smanjeno je zanimanje stranaca za kupnju nekretnine za vlastite potrebe, i to uglavnom zbog visokih cijena i neuredne građevinske dokumentacije. Uporabnu dozvolu ima samo pet posto ponuđenih nekretnina na tržištu.
Među strancima najviše Nijemaca i Austrijanaca
Prema podacima Ministarstva financija, u 2005. godini je od poreza na promet nekretninama prikupljeno oko 376 milijuna kuna što znači da je ukupan promet nekretninama koje se oporezuju porezom na promet iznosio oko 7,6 milijardi kuna, odnosno 3,3 posto BDP-a Hrvatske. U prvih jedanaest mjeseci 2006. godine promet nekretninama bez novosagrađenih nekretnina iznosio je 8,7 milijardi kuna. Od 1995. do 2005. nešto manje od četiri tisuće stranaca je steklo pravo vlasništva nad nekretninom u Hrvatskoj, od čega je 81 posto nekretnina na obali, i to u Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Zadarskoj, a kupci su najvećim dijelom Nijemci i Austrijanci.
