I ove bi se turističke sezone mogle ponoviti prošlogodišnje žalopojke i vapaji »dajem bogatstvo za kuhara«. Naime, prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i ove je godine dvostruko veća potreba za sezonskim radnicima u odnosu na broj nezaposlenih koji su spremni prihvatiti se takvog posla. Poslodavci preko HZZ-a trenutačno nude 20.006 radnih mjesta, mahom u primorskim županijama, dok je u cijeloj Hrvatskoj zainteresirano dvostruko manje - njih 10.122. Najviše zainteresiranih radnika dolazi iz gradova u kojima se i nude sezonski poslovi - Rijeke, Zadra, Pule, Šibenika. Iz Zagreba je, primjerice, za rad na moru za sada zainteresirano samo 118 osoba.
Slično kao i lani, i ove godine poslodavci u turizmu tražit će kuhare i konobare, kuhinjske i konobarske pomoćnike. Već sada je sezonsko radno mjesto spremno za 3189 sobarica, no za taj je posao trenutačno zainteresirano samo 1356 sobarica. Takva se situacija može preslikati na gotovo sva zanimanja u turističkoj djelatnosti. I ovog će ljeta, osim spomenutih zanimanja, kronično nedostajati i čistača i čistačica, pralja, čuvara, točitelja pića, mesara, pekara, slastičara, kućnih majstora, vrtlara, ali i recepcionera i animatora u hotelima.
Veliki »višak« je samo kod ekonomskih tehničara. Njih je 256 u odnosu na 104 sezonska radna mjesta otvorena za njih. Nešto je više prodavača i turističkih vodiča. Približno ravnomjeran odnos između ponude i potražnje na sezonskom tržištu rada odnosi se samo na zanimanje vozača.
Takva situacija na sezonskom radnom tržištu sasvim će sigurno otvoriti pitanje i uvoza radne snage. Podsjetimo, ove je godine odobrena kvota od 2613 radnih dozvola za strance. Međutim, pitanje je ima li među njima dovoljno turističkih zanimanja koja bi mogla popuniti domaće »radne rupe«, što će otvoriti i pitanje kvalitete radne snage u turizmu. Strani radnici obično imaju puno niže obrazovanje, pa teško mogu udovoljiti standardima razvijenog i kvalitetnog turizma kakav se od nas očekuje. Pitanje kroničnog nedostatka sezonaca moglo bi opet potaknuti raspravu o tome treba li češće ili više prekvalificirati nezaposlene, pogotovo ako se zna da je na Zavodu trenutačno registrirano njih 290.000.
Predsjednik sindikalne središnjice Glas HR Boris Kunst Vjesniku kaže kako još nije profunkcionirao model obrazovanja kadrova za kojima u gospodarstvo postoji potreba i koji će se moći zaposliti.
Kunst ukazuje i na HZZ, koji »vodi statistiku, ali nedovoljno radi na provođenju aktivnih mjera zapošljavanja u koje spada i prekvalifikacija nezaposlenih, pogotovo onih dugotrajno nezaposlenih«. Upozorava da HZZ lani nije ni potrošio sredstva koja su bila namijenjena za prekvalifikaciju. Kunst rješenje vidi u cjeloživotnom obrazovanju, kako bi svi bili konkurentni na tržištu rada.
Alarmantnim drži podatak da je u evidenciji HZZ-a 18.000 nezaposlenih iznad 35 godina, a bez jednog jedinog dana staža. Taj podatak možda najbolje ukazuje na to da se stvaraju zanimanja koja nikomu ne trebaju.
Izvor: Slobodna Dalmacija
