Pokrenut je postupak preventivne zaštite otočića Arkanđela, Fumije, Krknjaša, Lukavaca, Oruđa i Mačaknara. Cilj je da ti iznimno lijepi i poprilično očuvani mali otoci zadrže svoj prirodni izgled i za buduće generacije. Zaštita mora uz Panatan
- U ovim slučajevima određivanje granica nije problem, ali potencijalni problemi mogu se javiti kod stručnog obrazlaganja preventivnih zaštita jer o samim otočnim posioji vrlo malo podatak u literaturi i u načelu je poznato samo da je riječ o vrlo vrijednim i osjetljivim ekosustavima. Za sada nisu ozbiljnije ugroženi, odnosno komercijalno atraktivni, što je dobro za zaštitu - objasnio je Ivan Gabelica, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i dodao kako je puno važnija zaštita morskog pojasa oko nekih već zaštićenih područja, kao što su Pakleni otoci, Zlatni rat, Šćedro, ali i Pantan pokraj Trogira.
- Radi se o turistički iznimno atraktivnim odredištima, pa je i morski pojas oko njih pod ogromnim pritiskom i ubrzano se devastira, a ustanova nema nikakve instrumente da ga zaštiti. S druge strane, taj morski pojas logičan je i prirodan nastavak i dio već zaštićenog kopnenog područja. Tako je morski pojas ispred Pantana u nekim elementima veće prirodoslovne vrijednosti od sada zaštićenog dijela, te nužno mora biti hitno zaštićen - zaključio je Gabelica, naglasivši kako je poznato da u Pantanu mnogi ronioci izlovljavaju školjke zbog nedorečenosti važeće odluke. Naime, u odluci o zaštiti Pantana stoji kako je obuhvaćen i obalni pojas, no očito da to nije dovoljno te da odluku treba detaljnije razradili. Planira se Staviti pod zaštitu more u Pantanu 500 metara od obale.
Idejni projekt za Garagnin-Fanfogna
Inače, Javna ustanova upravlja s 47 zaštićenih dijelova prirode, a izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana predviđena je zaštita još 26 lokacija.
- Ove godine planiramo izradu idejnog projekta obnove spomenika parkovne arhitekture Garagnin-Fanfogna te nastavak redovitog stručnog monitoringa Pantana. Na tom će se močvarnom lokalitetu istraživati vegetacija, a u okolnom području i uklanjati ilegalni objekti - upozorio je Gabelica.
Na području Kaštela najaktualnija je devastacija parka uz hotel Palace.
- Pouzdano znamo da je nekadašnjih 36 ha parka značajno smanjeno. Nije nam preostalo nišla drugo nego pozvati inspektore zaštite okoliša, koji su obavili nadzor i podnijeli prijave protiv odgovornih osoba. Stvar je sada na sudu, a što se tiče rudarskih iskopa na Kozjaku od strane Dalmacijacementa, tu je već mnogo toga rečeno. No, čini mi se da treba politička volja za utvrditi u kojem će se obimu i do kada kopati Kozjak — zaključio je Gabelica. Iz Javne ustanove najavljuju kako će raditi i na proširenju zaštićenih dijelova prirode na području Imotske krajine, a na red će doći i Racetinovac u Okrugu, kao i kanjon Cetine. No, zbog uništavanja i izgubljene vrijednosti neki bi do sada zaštićeni objekti mogli izgubiti taj status.
Izvor: Trogirski list
