Program poticanja razvoja poljodjelstva

Povedeni riječima Gosp. Čaglja, pročelnika za gospodarstvo grada Kaštela, na GONG-ovoj radionici, o poticajima za poljoprivredu, tražili smo više informacija i dobili zanimljive odgovore.  Besplatne sadnice vinove loze, maslina, trešnje i sličnih kultura, uređenje poljoprivrednih putova, edukacija poljoprivrednih proizvođača, sve možete dobiti ako znate kako. Program poticanja razvoja poljodjelstva je uobičajeni višegodišnji program Poglavarstva grada Kaštela. Zadnje četiri godine on se s manje modifikacija odvija uobičajeno na razvoju tri poljodjeljske kulture; vinove loze, trešnje i masline. Iz gradske uprave…

Vinogradarstvo

Program razvoja vinogradarstva se odnosi na financiranje sadnje vinove loze zainteresiranim poljodjelcima s područja grada Kaštela. Ciljana skupina su mlađi poljoprivrednicu koji su spremni podizati vinograd koji površinom i sortimentom može ući u sustav državnih  poticaja. Poželjno je da vinogradar podiže minimalno 1.000m2 ili 500 trsova vinove loze( cca 1 trs/2m kvadratna).

Na žalost, rijetki su vinogradari koji podižu toliki nasad. Zato smo prihvatili stimulirati sadnju i manjeg broja trsova ukoliko se radi o okrupnjavanju već postojećih vinograda. U pravilu nismo poticali sadnju manje od 200 trsova. Godišnje grad Kaštela preko PZ Kaštelacoop podjeli oko 10.000 loznih cijepova. Što znači da smo u četiri godine podijelili cca 40.000 loznih cijepova te par tisuća loznih podloga koje će vinogradari sami cijepiti tijekom uzgoja. Smatramo to izuzetno malom brojkom, ali toliki je interes. I najveći novopodignuti vinogradi su zapravo vikendaškog karaktera.

Napominjem da je za imalo ozbiljnu proizvodnju potrebno barem 10.000 trsova odnosno minimalno 2ha vinograda (i to je malo). Sa dva hektara može se ubrati 20 do 25 tona grožđa s randmanom od 60-70% vina. Teško da se itko ozbiljno  na tržištu može pojaviti sa količinom manjom od 10.000 litara vina, i to jedne kategorije. Nije mi poznato da u Kaštelima ima vinar ili vinogradar koji posjeduje dva hektara vinograda ili da može ponuditi 5.000 litara vina jedne kategorije(bijelo, opol, crno) i da to bude ujednačene kvalitete.

Uz to, grad Kaštela sufinancira programe PZ Kaštelacoop na razvoju autohtonog sortimenta i razvoju te zaštiti pojedinih kaštelanskih vina.

Maslinarstvo

U razvoju maslinarstva smo  svake godine dijelili između 3.000 do 3.500 sadnica maslina. 2003. godine smo  financirali  sadnju  nasada na način da je vlasnik kupio  sadnice a gradska  uprava mu je isplaćivala trošak.  Te godine smo financirali 1.800 sadnica. Slijedeće tri godine smo dijelili sadnice, tada smo imali potražnju za 10.000-15.000 sadnica godišnje a mi bismo  podijelili  3000-3500 sadnica. To znači da smo u tri godine podijelili besplatno oko 10 000 sadnica ili da je zasađeno tridesetak hektara maslinika.

(Program razvoja maslinarstva bolje napreduje od programa vinogradarstva iz niza razloga koji su posljedica dugogodišnjeg usađenog shvaćanja da je lakše uzgajati maslinu nego vinovu lozu. Tako ćete u Kaštelima danas češće naći maslinara s 2.000 kg maslina nego vinara s 2.000 kg grožđa. A vinova loza je prinosom i konačnom cijenom dohodovnija kultura od masline. Neovisno o tome s koliko emocija prišli analizi problema.)

Trešnja

Trešnja kao treća značajna kultura bitna nam je iz dva razloga, prvo kao jedna od dohodovnijih kaštelanskih kultura, a drugo jer ona ima slične bolesti i štetnike(žilogriz) koji drastično na ovom području  ograničavaju uzgoj trešnje kao i ostalih   koštićavih voćnih vrsta(breskve, nektarine,marelice, šljive, višnje, bajama i sl)  Stoga smo zadnje tri godine financirali Studiju uzgoja trešnje što ju je izradio Institut za jadranske kulture, a radi analize stanja i uzgoja trešnje, izbora novog, kvalitetnog i ekonomski isplativog sortimenta te sustava zaštite od bolesti i štetnika. Smatram ovaj projekt jednako vrijednim ako ne i vrjednijim od ova dva prethodna jer se radi o izuzetno dohodovnoj kulturi koja je sinonim kaštela (brand) a uz njenu zaštitu od bolesti i štetnika rješavamo bolesti i štetnike drugih  vrlo dohodovnih i vrijednih voćnih vrsta što sam prije naveo.  

Subvencioniranje

Dakle, već više godina grad Kaštela sufinancira  ili dijeli sadnice voćnih vrsta, maslina i vinove loze za sve svoje sugrađane koji su zainteresirani za imalo značajniju poljodjeljsku proizvodnju. 

Ove godine program se izvodi na način da se preko PZ Kaštelacoop dijele lozni cijepovi ili podloge zainteresiranim vinogradarima dok se sadnice voćaka i  maslina subvencioniraju na način da će se svakom našem sugrađaninu koji posadi više od trideset sadnica jedne ili više vrsta voćki ili maslina, a na površini većoj od 1000m2 subvencionirati 2/3 prosječne cijene sadnice.(1000m2 je potrebna radi  sustava poticaja) 

Sadnica mora biti kupljena u registriranim rasadnicima, poljoprivrednim sajmovima ili poljotrgovinama, a Upravnom odjelu za gospodarstvo grada Kaštela zainteresirani trebaju dostaviti račun o kupljenim sadnicama, deklaracije sadnica, te dokaz o vlasništvu ili korištenju poljoprivredne površine na području Kaštela. Isplata slijedi nakon sadnje i provjere od strane  gradskog Povjerenstva koje će izići na prijavljene parcele. 

Program izgradnje i održavanja poljskih i šumskih puteva

Osim ovog programa poticanja sadnje radimo i dva Programa izgradnje i održavanja poljskih i šumskih puteva. 

Svaku zainteresiranu grupu vlasnika poljoprivrednih parcela ćemo pomoći dostavom betona za uređenje problematičnih i strmih poljskih puteva. Isto tako gdje  budemo imali suglasnost vlasnika parcela spremni smo širiti i  uređivati poljske, vatrogasne i šumske puteve. 

Ove godine ćemo sufinancirati i programe edukacije pojedinih udruga poljoprivrednih proizvođača( edukacija pčelara, vinara i sl.) 

Prema tome Gradska uprava je zainteresirana poticati razvoj poljodjelstva kroz više Programa a na našim sugrađanima je da ove programe najbolje iskoriste. Naravno da smo otvoreni za svaki dobar i razložan prijedlog. (Ivan Čagalj)


Izdvojeno

 
 

Uvjeti korištenja    Impressum    Korištenje kolačića    Kontakt    Marketing
Copyright © 2026. Portal.hr. Sva prava zadržana.