Županijska uprava Splitsko-dalmatinske županije u fazi je pripreme za uspostavu suvremenog Centra za cjelovito gospodarenje otpadom na području općine Lećevica. Centar će prihvaćati otpad iz 55 gradova i općina u Županiji, uključujući i sve otoke, uz izgradnju mreže pretovarnih stanica s ciljem što ekonomičnijeg transporta otpada do Centra. Početak rada Centra planira se za 2009. godinu, što će dovesti do zatvaranja svih 15 postojećih odlagališta u županiji. „Od presudne je važnosti što prije riješiti trenutno nezadovoljavajuće stanje u sektoru gospodarenja otpadom, s neodrživim odlagalištima u nepodnošljivom stanju koja predstavljaju stalni rizik za okoliš i lokalno stanovništvo", ističe Tomislav Mihotić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove i graditeljstvo Splitsko-dalmatinske županije, dodavši kako je jasan prioritet za Županiju da se uhvati u koštac sa situacijom uz pomoć i podršku svih jedinica lokalne samouprave pri uspostavi Centra i zatvaranju svih lokalnih odlagališta.
Novi će Centar za gospodarenje otpadom biti smješten na lokaciji Lećevica-Kladnjice, na izoliranom području s minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo u općini Lećevica. Lokacija Centra nalazi se neposredno uz lokalnu prometnicu Lećevica - Unešić. Naselje Lećevica smješteno je približno 10 km prema jugozapadu, na pravcu županijske ceste prema Splitu koja prolazi preko Konjskog i Klisa. Trasa autoputa Zagreb-Split prolazi 10 km južno od lokacije, s tim da se planira modernizacija i rekonstrukcija 16 km nove ceste koja će povezivati Centar i izlaz na autoput Vučevica. "Lokacija je izvrsno povezana i pogodno smještena U odnosu na postojeću i planiranu trasu autoceste", ističe Mihotić, dodavši kako su to izuzetno bitni čimbenici za smanjenje posljedica transporta otpada i ekonomičnost prijevoza.
Stalni porast otpada
Godišnje na području Splitsko-dalmatinske županije nastaje više od 170.000 tona, uz očekivani stalni porast, što je izravna posljedica ekonomskog razvoja i rasta broja stanovnika. "Prognoza otpada predviđa stalni porast u količinama otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji, od 175.000 tona u 2006. do 227.000 tona u 2015., 287.000 tona u 2025. i 308.000 tona na kraju planiranog razdoblja 2028. godine" objašnjava voditelj projekta Nils Kristensen iz danske konzultantske tvrtke Carl Bro. Europska unija je iz CARDS programa financirala izradu studije izvodljivosti i idejnog rješenja. „Veza između ekonomskog razvoja i količine proizvedenog otpada dokazana je nizom studija na međunarodnoj razini, i bez obzira pa sve napore koji se ulažu u smanjenje količine otpada, ona i dalje raste. Godišnji rast na području EU iznosi 7%, što premašuje rast gospodarstva i stanovništva, te ukazuje na činjenicu da sam način života potiče nastanak otpada. Nastojanja da se smanje količine otpada traju već više od deset godina, ali se rast jednostavno ne zaustavlja, tako da se i u bliskoj budućnosti očekuje sličan trend", zaključuje Kristensen.
Odgovornost je gradova i općina da poboljšaju razinu sustava za sakupljanje reciklabilnih sirovina, kako bi se smanjile količine koje dolaze do Centra. „Sam će Centar stvoriti ekonomski interes za recikliranje, tako da očekujemo značajne inicijative na lokalnoj razini. Sam Centar i Županija podržati će sve napore u ovom smislu, kako bi se osigurao udio od 30% reciklaže u prvoj fazi razvoja sustava. Budući Centar za gospodarenje otpadom zasniva se na iskorištavanju otpada, tako da u konačnici na odlagalištu završava samo 40% od ukupnih količina", ističe Marijo Radevenjić, stručni savjetnik pri Upravnom odjelu Županije, i dodaje kako je za uspjeh ključna suradnja građana i ne-vladinih organizacija.
Već uspostavljeno trgovačko društvo biti će zaduženo za upravljanje Centrom i vezanim pretovarnim stanicama, a postojeća struktura komunalnih i tvrtki za sakupljanje otpada ostaje nepromijenjena. „Projekt će zasigurno potaknuti jedinice lokalne samouprave na međusobnu suradnju na području sakupljanja otpada, posebice na otocima", kaže Marijo Radevenjić. "Dugoročno gledano, sadašnji način sakupljanja otpada očekuju značajne promjene, radi potrebe za ekonomičnijim načinom rada i pojave konkurencije koja će se boriti za poslove. Tvrtki-sakupljača je vjerojatno previše, tako da bi trebala postojati bolja ravnoteža između javnih i privatnih pružatelja usluga", ističe Radevenjić.
Idejno rješenje Centra
Centar za gospodarenje otpadom sadržavati će postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO). Ovo je rješenje zasnovano na iskorištavanju otpada i smanjivanju negativnog utjecaja odlaganja ostatnog otpada. U procesu mehaničko-biološke obrade nastaje kompost i goriva frakcija (RDF -„gorivo-iz-otpada") namijenjena spaljivanju. Kompost će se vjerojatno odlagati u sklopu Centra, dok će se RDF koristiti kao gorivo za proizvodnju energije ili kao zamjena za fosilna goriva u industrijskim procesima. "Koncept MBO-a je suvremeno rješenje prihvaćeno u EU, i prepoznato kao najbolji izbor za Republiku Hrvatsku i Splitsko-dalmatinsku županiju. „MBO je tehnologija dokazana u europskim okvirima i za nas predstavlja najučinkovitije rješenje", ističe Tomislav Mihotić.
Lećevica najbolja lokacija po svim kriterijima
Lokacija u Lećevici smještena je u prirodnoj udolini približno 1 km sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica. Teren se nalazi na nadmorskoj visini od 470 m i sa dvije je strane okružen brdima visine približno 550 m. Okolno je područje slabo naseljeno, i u blizini nema industrijskih postrojenja.
Analiza potencijalnih lokacija za Regionalni centar provedena je 2001. godine, i rezultirala je odabirom triju potencijalnih mikrolokacija (Lećevica, Opor i Otišić). Daljnja su istraživanja provedena na temelju sljedećih kriterija:
• Prostorno-planski kriteriji
• Kriteriji zaštite okoliša
• Ekonomski kriteriji
• Tehničko-tehnološki kriteriji
• Kriteriji izvodljivosti
Lokacija u općini Lećevica udovoljila je svim kriterijima i predložena je za provedbu dodatnih istraživačkih radova za izradu Studije utjecaja na okoliš. U sklopu izrade Studije provedeni su sljedeći radovi:
• Fotogeološka-tektonska istraživanja
• Geofizička istraživanja
• Detaljno terensko geološko kartiranje
• Strukturno-istražno bušenje
• Praćenje bušenja i interpretacija podataka iz bušotina
• Ispitivanje kakvoće podzemnih voda
Studija utjecaja na okoliš iz 2005. godine definirala je osnovne utjecaje zahvata na okoliš i predložila mjere za smanjivanje tih utjecaja. Tijekom 2006. naknadno su provedeni dodatni istražni radovi sa trasiranjem podzemnih voda (ubrizgavanje otopine trasera na lokaciji i praćenje njegove pojave na izvorima u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji). Rezultati su potvrdili da se lokacija Centra ne nalazi niti u jednoj od užih vodozaštitnih zona u kojima izgradnja ovakvih objekata nije dozvoljena. Na temelju toga je zaključeno da je izgradnja Centra prihvatljiva, uz uvođenje odgovarajućeg nepropusnog donjeg brtvenog sloja.
Studija utjecaja na okoliš i dodatni istražni radovi predstavljaju osnovu za podnošenje zahtjeva Komisiji koju imenuje nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. "Komisija je analizirala i vrednovala sve aspekte zahvata, te izdala rješenje kojim se potvrđuje Studija", objašnjava Tomislav Mihotić i navodi da je rješenje izdano 27. studenog 2006., čime je otvoren put za izdavanje lokacijske dozvole i daljnju provedbu projekta. "Do ovog smo stupnja došli zahvaljujući dugotrajnim i planskim nastojanjima, i vjerujemo da je procjena utjecaja na okoliš provedena i vrednovana na objektivan i temeljit način", zaključuje Mihotić.
Prostor Centra pokriva 33 ha, s tim da je jedna polovina ovog područja predviđena za među-zonu, a jedna trećina za sanitarno odlagalište koje će se graditi u 3 faze. Centar sadrži sljedeće glavne elemente:
• Prihvatno područje sa mosnom vagom, uredskim i prostorijama za osoblje, servisnom radionicom, parkiralištem, itd.
• Prostor predviđen za postupanje s građevinskim otpadom
• MBO postrojenje;
• Sanitarno odlagalište sa zasebnim jedinicama opremljenim donjim brtvenim slojem, slojem za drenažu procjednih voda, odvodima i bazenima za sakupljanje procjednih voda
• Postrojenja za obradu procjednih voda i odlagališnog plina
• Pristupna cesta, putovi u sklopu postrojenja, itd.
Troškovi izgradnje 45,22 milijuna eura
Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom stajati će 19,62 milijuna eura. Centar će se graditi u fazama, a ukupni investicijski troškovi potpuno izgrađenog Centra radnog vijeka od 20 godina iznose 45,22 milijuna eura. Investicija u izgradnju pretovarnih stanica i nabavu vozila za transport velike nosivosti iznose dodatnih 10,28 milijuna eura. „Očekujemo značajnu financijsku pomoć iz dva izvora: hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i predpristupni fondovi EU - IPA (Instrument za predpristupnu pomoć). Centar ima mogućnost prijave za bespovratna sredstva, i financijska je pomoć potrebna kako bi Centar bio dostupan korisnicima", objašnjava Tomislav Mihotić. "Projekt je uključen u nacrt plana Republike Hrvatske za financiranje iz sredstava IPA-e za razdoblje od 2007. do 2013. godine", dodaje Mojca Starc, voditeljica projekata zaštite okoliša pri Delegaciji Europske komisije u Hrvatskoj.
Izvor financiranja rada Centra su ulazne pristojbe koje uplaćuju proizvođači otpada. „Tvrtke sakupljači otpada plaćaju ulaznu pristojbu na pretovarnim stanicama ili na Centru, a taj iznos se naplaćuje od građana preko računa za odvoz otpada", objašnjava Marijo Radevenjić. "Ovoje ključni aspekt funkcioniranja Centra, tako da očekujemo suradnju od strane građana, budući da će prednosti kvalitetnijeg zbrinjavanja otpada uvelike premašiti novonastale troškove", dodaje Tomislav Mihotić.
Nils Kristensen ističe kako je tijekom trajanja CARDS projekta provedeno sociološko istraživanje i financijska analiza kako bi se odredio iznos ulazne pristojbe i procijenile posljedice uvođenja novih naknada. „Cilj je provedba načela onečišćivač-plaća u sektoru gospodarenja otpadom, tj. da svaki proizvođač otpada plaća stvarne troškove zbrinjavanja svog otpada. Donorske i financijske institucije koje će sudjelovati u financiranju projekta uvjetuju da gradovi i općine prihvate iznos naknade koji će biti dovoljan za financiranje projekta i istovremeno dostupan građanima", objašnjava Kristensen, dodavši kako je od presudne važnosti za uspjeh projekta osigurati sredstva za investiciju i pobrinuti se da se svake godine pokriju troškovi rada i održavanja.
Postojeće naknade za zbrinjavanje otpada su dosta niske, što odražava razinu usluge konačnog zbrinjavanja. Postojeća su odlagališta građena bez ikakvih mjera zaštite okoliša i predstavljaju stalni rizik zbog pojave požara i nekontrolirane emisije plina. Budući Centar neće služiti samo za odlaganje, već za iskorištavanje otpada prema međunarodnim standardima, a taj je postupak u pravilu dosta skuplji od samog odlaganja. „Izravno odlaganje otpada je najjeftinija metoda zbrinjavanja otpada, no dugoročni troškovi su znatno viši", napominje Nils Kristensen i zaključuje kako odlagalište ostaje aktivno nekoliko desetaka godina nakon zatvaranja i veže dugoročne troškove održavanja, te predstavlja mogući rizik za 1-2 generacije stanovnika. Pročelnik Tomislav Mihotić dodaje: „Odlaganje otpada može se vršiti po najsuvremenijim metodama, no to ni u kojem slučaju ne predstavlja održivo rješenje. Konačni nam je cilj smanjiti količine otpada koje završavaju na odlagalištu".
Iznos naknade se u pravilu iskazuje kao postotak prihoda kućanstva (ili izdataka kućanstva ako nisu dostupni pouzdani podaci), a međunarodne financijske institucije određuju opravdan i prihvatljiv iznos naknade, uzimajući u obzir postojeće prihode i važnost kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom. „Postotak prihoda koji se izdvaja za gospodarenje otpadom kreće se od 0,7 do 2,0%, dok se u zemljama nižeg standarda ponekad prihvaćaju i viši iznosi naknada, npr. ako neprimjereno odlaganje ugrožava kvalitetu izvora pitke vode. Raspon od 0,7-1,0% je uobičajen u zemljama višeg standarda, kao što su zemlje članice EU-15, budući da je sama baza prihoda dosta velika", napominje Nils Kristensen i dodaje kako je EU u slučaju odobrene investicije za Šibensko-kninsku županiju prihvatila postotak od 1,4%. „U novim državama članicama, primjerice u Rumunjskoj, često se za izračun bespovratnih sredstava primjenjuje postotak od 1,5%", zaključuje Kristensen.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da prosječni godišnji izdaci kućanstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznose 62.262 KN (8.512 eura). Od toga se na troškove sakupljanja otpada godišnje izdvaja tek 0,58% ili 361,12 KN (49,37 eura). „Očekivani iznos naknade biti će predmet dogovora između županije, gradova i općina i financijskih institucija, no realno je očekivati da će se godišnji iznos povećati do otprilike 800-900 KN za prosječno domaćinstvo", ističe Nils Kristensen, i dodaje kako je u ovaj iznos uključeno i unapređenje samih usluga sakupljanja, tako da će građani moći vidjeti poboljšanja i u svom susjedstvu.
Županija će uključiti gradove i općine
Splitsko-dalmatinska županija u ovom je trenutku zadužena za provedbu Centra za gospodarenje otpadom, no postupno će se u taj proces uključivati i gradovi i općine. „Naš je cilj osigurati realizaciju i tijekom vremena pozivati gradove i općine da preuzmu udio u vlasništvu Centra", napominje Tomislav Mihotić i objašnjava da je za provedbu Centra zadužena županijska tvrtka u čiju će se vlasničku strukturu kasnije uključiti gradovi i općine.
Očekuje se da će ustrojstvo Centra u svom konačnom obliku biti društvo s ograničenom odgovornošću u punom vlasništvu Županije, gradova i općina. Svim će strankama biti ponuđen udio u kapitalu i pravo odlučivanja u skladu s brojem stanovnika grada ili općine, a Županija će zadržati manjinski udio kako bi se osigurala ravnoteža u donošenju odluka. „Postoje brojni primjeri uspješne suradnje gradova i općina u provedbu Centara za gospodarenje otpadom. Uspjeh ponajviše ovisi o načinu donošenja odluka i ulozi direktora društva u pomirivanju različitih stavova, no bitno je naglasiti da se sve svodi na sposobnost svih strana da na trenutak zaborave vlastite interese i prihvate kompromisno rješenje", smatra Nils Kristensen. „Županijska je uprava usvojila razuman pristup, ističući realizaciju centra kao prioritet, dok se istovremeno potiče i razvija suradnja s pojedinim gradovima i općinama", dodaje Kristensen i zaključuje da će ovakav koncept zasigurno donijeti uspjeh. Voditelj projekta ističe kako je tijekom provedbe projekta ostvarena izuzetno dobra suradnja sa Županijom, uz visoku razinu profesionalnosti i predanosti s kojom su odgovorni u Županiji pristupili projektu.
Zatvaranje odlagališta
Istovremeno s početkom rada Centra očekuje se i zatvaranje postojećih odlagališta. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već je izdvojio do 50% sredstava predviđenih za zatvaranje i sanaciju postojećih odlagališta, što je jasan interes cijele Županije. Taj će se proces moći privesti kraju tek s otvaranjem Centra, budući da se proizvodnja otpada nastavlja. „Otvaranje se očekuje u 2009. godini, no vremenski rokovi su vezani za procedure izdavanja dozvola", objašnjava Tomislav Mihotić.
Uz pretpostavku da će se Centar graditi uz financijsku podršku EU, sva oprema i usluge će biti pribavljene u skladu s važećim postupcima nabave, utemeljene na načelima transparentnosti i tržišnog natjecanja.„Radi se o velikim vrijednostima ugovora, i očekujemo snažnu konkurenciju između hrvatskih i međunarodnih tvrtki" ističe Tomislav Mihotić i dodaje kako je konkurentnost najbolji način da se građanima osigura najpovoljnija usluga.
Izvor: Slobodna Dalmacija
