Iako postoje i raniji posredni podaci o postojanju pokladnih događanja, trenutačno prvi poznati pisani dokument o krnjevalu u Donjim Kaštelima potječe iz 1895. godine i sačuvan je u knjizi računa - Hrvatske čitaonice u KaŠtel Novom. Već tada se izrađivao Krnje, čitao tastamenat i palio "krivac" za sve prošlogodišnje nedaće. Dvadesetih godina 20. stoljeća središte svečanosti bilo je u Kaštel Štafiliću, a brojni pokladni plesovi odvijali su se po privatnim kućama. Sviranje djevojkama
Na njima je svirao i Stipe Vuletin Meto, legenda donjokaštelanskog krnjevala u 20. stoljeću, stoji u literaturi podataka koju istražuju prof. Mladen Domazet, Marin Vuletin i mr. Ivan Lozica.
Godine 1931. Meto je došao na čelo donjokaštelanskih maškara, a prema njegovu kazivanju, tih bi se godina glazbari oblačili u udovice, stavljali vrčine na glavu, posipali se pepelom koji su nosili u kantama, imali su zvona, a ponekad su vukli i mrtve miševe. Tada je običaj bio zasvirati djevojkama i pridobiti ih za ples, no ta se tradicija izgubila.
Nakon 1945. godine organizacija krnjevala je znatno izmijenjena. Nekada krnjevalska ambasada, a danas Kaštelanska krnjevalska udruga "Poklade" organizira dječji krnjeval (od 1982.) s najstarijom tradicijom u Hrvatskoj, a od 1990. godine izdaje tiskovinu "Maškadur", prave satirične pokladne novine.
Donjokaštelanski krnjeval jedan je od najstarijih karnevala u Hrvatskoj, a uz međunarodni riječki i samoborski fašnik postao je i najveći na području Lijepe naše. Zbog prepoznatljivosti koju tradicionalno bazira na satiri, KKU Poklade uvrštene su 1990. godine u međunarodnu udrugu karnevalista FECC, te u Udrugu karnevalista Hrvatske.
Prvi u Kninu
Već deset godina plijeni pozornost gledatelja na svim svojim nastupima diljem Hrvatske (čak i u Njemačkoj), a posebice na Međunarodnom riječkom karnevalu gdje se Krnje za tu godinu prvi put prije Pokladnog utorka iznosi u javnost.
Krnje nekad predstavlja određeni događaj koji je obilježio proteklu godinu, a nekad se radi o sasvim određenoj osobi. Više od dva desetljeća izrađivao ga je Goran Smojver, a posljednjih godina radi ga Mislav Katalinić s nekoliko svojih suradnika. Posebno zanimljiv podatak je da su KKU Poklade 1996. godine održale izložbu Kaštelanski krnjeval u Dramskom kazalištu "Gavella" u organizaciji povijesnog društva Otium iz Zagreba, nakon čega je održan i prvi krnjeval u tek oslobođenom Kninu u organizaciji poklada iz Donjih Kaštela.
'Prekinuli' Drugi svjetski rat
Zanimljiv Je podatak da tijekom talijanske okupacije nije bilo maškara ni plesa, što je izuzetno smetalo kaštelanske meštre o' krnjevala. Godine 1943. šjor Meto i njegov prijatelj obukli su dvije koze u džempere i ženske mudante, a i sami su se namaškarali. Vidjeli su ih talijanski vojnici i u gostionici ih častili sve do jutra.
Krnje kao najstroža tajna
Ovogodišnji donjokaštelanski krnjeval, koji će se održati 2O. veljače s polaskom povorke iz Nehaja u 15.30 sati, a nastavit će se u 2O sati velikim maskenbalom u hotelu Medena u Segetu, gdje će nastupiti Gego & Picigin band, trebao bi biti posebniji od prijašnjih. Na naše inzistiranje na otkrivanju Krnjina identiteta, od predsjednika društva Marija Rakele dobili smo sljedeći odgovor: - Bit će veći, bolji, luđi i originalniji od svih dosad.
Izvor: Slobodna Dalmacija
