Da će se lipanjski turistički minusi utopiti u dobrom ostatku sezone, svi se u hrvatskom turizmu nadaju, ali nitko se ne usudi tvrditi. Turistički čelnici redaju objašnjenja zašto je lipanj počeo sa 15 posto manje gostiju, nastavio s podbačajem od čak 27 posto, te se ovoga tjedna zaustavio na minusu od 14 posto. Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić tako podsjeća da je blagdan Duhova, koji tradicionalno dovede mnogo gostiju, bio lani u lipnju i da se sada teško mjeriti s tim mjesecom. Ove je godine taj blagdan bio u svibnju i uistinu je bitno dignuo brojke prema lanjskom petom mjesecu. Noćenja je zabilježeno 11 posto više. 
Kiša, nogomet, cijene...
Iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka tumače i da su hotelijerske cijene više nego lani, a da su u lipnju još išle gore u usporedbi sa svibnjem. Sve skuplji odmor na hrvatskom Jadranu postaje tako nedostupan dijelu gostiju koji dolaze iz bivših istočnoeuropskih zemalja (dugo prevladavajućih u lipnju), a zapadnjaci još nisu postali stalna klijentela u tom razdoblju. Ne samo zbog još nestvorene navike ili nesklonog rasporeda školskih praznika ove godine nego i zato što mnoge trese kriza. Što stvarna, a što subjektivna. To je najizraženije u Njemačkoj gdje, kažu tamošnji turistički radnici, građani katkad više strepe od budućnosti i moguće neimaštine nego što je trenutačno proživljavaju. Nešto je turista, naravno, ukralo i Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu. Samo iz Hrvatske zbog lopte je u tu zemlju otišlo više od 10.000 ljudi.
Svemu svakako treba pribrojiti i puno kišnih, hladnih dana tijekom lipnja, koji su zasigurno pokolebali neke individualne goste. A hrvatski turizam o njima i te kako ovisi. Procjenjuje se da oko četrdeset posto gostiju dolazi organizirano, posredovanjem agencija, pa ostalih 60 posto praktički ništa ne sprečava da u posljednji trenutak iz bilo kojeg razloga promijene destinaciju ili jednostavno odustanu od puta. Jadranski kampovi, za koje je vrijeme presudno, lipanj su završili sa čak 400.000 noćenja manje nego lani. Državni tajnik za turizam Z. Mičić smatra da ne treba brzati sa zaključcima o katastrofi: – Pričekajmo da lipanj završi.
– Kad se svemu s čime se otprije moglo računati pribroji loše vrijeme u šestom mjesecu, rezultat nije ni mogao biti bolji. Povećanjem broja gostiju ne može se pohvaliti ni Turska, ni Grčka, ni Španjolska... Svi podjednako osjećaju posljedice gospodarskih kretanja u europskim zemljama i hrvatski turizam samo dijeli sudbinu mediteranskih zemalja – kaže bivša ministrica turizma Pave Župan-Rusković.
– Doduše, na našoj obali ima i nerealno dignutih cijena, koje su odbile dio gostiju. Ali to ipak nije opća pojava, a ni nešto na što država može ili treba utjecati. Hotelske će kuće same platiti račun, a menadžeri valjda nešto i naučiti. Imali smo prije nekoliko godina jedan izrazit slučaj u Puli, kad je jedna hotelska kuća jako dignula cijene i tu sezonu imala prazne hotele. Dogodine su malo pojeftinili, a sada se odlično pune.
Na skupoću pojedinih hotela upravo u Istri ima dosta prigovora i ove godine, a ta regija ima i ponajveće minuse u ovogodišnjem lipnju. Turistički radnici Istre već dulje ističu da im brojke dolazaka i noćenja nisu ključne, te da ne računaju s tim da ih ubuduće jako povećavaju. Uspjeh sezone žele izražavati u zarađenom novcu. No, suočeni s izgledima da lipanj i dio srpnja budu slabiji od lanjskih, tamošnji su hotelijeri i predstavnici turističkih zajednica ipak odlučili udružiti novac za dodatnu promociju. Nešto je pridodao i Glavni ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ), pa je ta regija jedina – s ukupno 250.000 eura – pokušala amortizirati očekivanu oseku gostiju.
Jesu li visoki dvoznamenkasti minusi znak da je taj novac bačen u vjetar? Nešto slično ocijenila je većina članova Turističkog vijeća HTZ-a unaprijed, već prije koji mjesec, još dok su ih istarski predstavnici pokušavali uvjeriti da zbog lipanjsko-srpanjske rupe treba ući u veliku, dodatnu reklamnu kampanju za cijelu obalu. Više novca za promociju
– Ne, u vjetar nije otišao nijedan euro – uzvraća Branko Curić, direktor Turističke zajednice Istre. – Posljednji podaci za lipanj govore o 12 posto manje gostiju u Istri, a da nismo uložili u promidžbenu kampanju, podbačaj bi iznosio 20 posto. Ta se procjena temelji na reakcijama i upitima nakon što je kampanja počela. A valja reći da je ona tek u tijeku i da smo s većinu promidžbenih aktivnosti tempirali da du00E2 rezultate za kraj lipnja, prvu polovicu srpnja. Za pravu kampanju trebalo bi, osim toga, 2,5 milijuna, a ne 250.000 eura. Otpočetka smo bili svjesni da je to samo pokušaj ublažavanja rupe. Spremamo puno novosti za iduću godinu. Na promociju ćemo dati puno više novca, a Istra kao brand bit će u prvom planu – govori Curić. I taj plan, naravno, ovisi o tome kakva će biti ovogodišnja sezona. Lipanj, na svu sreću, u pravilu čini oko petine ukupnog broja noćenja (od lanjskih 40 milijuna u osam mjeseci, primjerice, u lipnju ih je ostvareno nepunih sedam milijuna).
Zaostatak se, dakle, može nadoknaditi, a dobra je vijest, kako predviđaju meteorolozi, da će vrijeme u srpnju i kolovozu biti stabilnije, bez puno kiša. Hoće li lanjskih gotovo 47 milijuna noćenja narasti za planiranih 1,3 milijuna, ovisi i o tome koliko im je prognoza točna.
DALMACIJA
SIJEČANJ – SVIBANJ: Sa 1,6 milijuna noćenja, predsezonu je bolja čak 22 posto od lanjske. 7. LIPNJA: S oko 53.000 turista, u usporedbi s prošlom godinom, zaostatak je 7 posto. 14. LIPNJA: S gotovo 59.000 turista Dalmacija uspijeva ostvariti samo 82 posto lanjskog rezultata; minus je ipak znatno blaži nego na Kvarneru i u Istri. 21. LIPNJA: S oko 84.000 gostiju ostvaren 12-postotni zaostatak za istim datumom prošle godine.
