Krenula je priča da se kaštelanski dvorci, po kojima su Kaštela i dobila ime, rasprodaju, da ih Grad Kaštela nije uspio sve otkupiti. To je istina, dva dvorca prešla su u privano vlasništvo, ali je ipak većina kaštelanskih kaštila uspjela ostati u gradskom vlasništvu. A koliko košta jedan kaštelanski dvorac? Za posljednjeg je vlasnik tražio oko 600.000 eura, a navodno je dobio i više. Svi znaju da je Kaštela sedam i da su se u davna vremena rađala oko kaštila utvrda splitskih i trogirskih plemića te crkve. Oni su u Kaštelanskom polju i na sikama i grebenima pred kaštelanskom obalom gradili dvorce utvrde kako bi se kaštelanski težaci mogli pred Turcima u njih skloniti. Što se s tim dvorcima zbiva u nova vremena? Evo pregleda redom od splitske strane prema Trogiru.
U Kaštel Sućurcu je starina ostala u vlasništvu Kaštela. Grad je obnovio kulu Top i u njoj je danas zbirka starog oružja. Kula Top je inače prva kaštelanska kula napravljena za obranu od Turaka, a napravio ju je 1392. godine splitski nadbiskup Andrija Gualdo u današnjem Sućurcu. Godine 1488. nadiskup Bartul Averaldo je uz utvrdu Top napravio svoj gotički ljetnikovac. I nadbiskupova ladanjska palača je u vlasništvu grada, obnovljena je i to je danas elitni prostor.
U Kaštel Gomilici je poznati Kaštilac, najatraktivniji, najfotografiraniji kaštelanski dvorac. To je utvrda koju su opatice benediktinke 1529. godine izgradile na morskom grebenu. Desetljećima je Kaštilac bio mjesto! stanovanja najsiromašnijih! Kaštelana. Tko su danas vlasnici Kaštilca? Ima ih 15-ak Grad bi volio u cijelosti otkupiti Kaštilac, ali upravo zbog puno vlasnika stvar je složena. Uspjelo se otkupiti Opatičku kuću i sat-kulu, a Grad je nedavno otkupio i derutnu kuću Ćurin na samom ulazu u Kaštilac. Uz pomoć novca Ministarstva za kulturu (kao i kod drugih otkupa kaštelanskih dvoraca) prije nekoliko godina Grad je uspio i sanirati temelje Kaštilca koji su stoIjeća izdržali tek na velikim hrastovim kolcima. Bušeni su piloni deset metara u dubinu i u njih se ulijevao beton, a potom je južni zid sajlama navlačen prema unutra, jer je Kaštilac već bio "otplutao" prema moru.
U Kaštel Kambelovcu je okrugla kula Kambi, koju su također na morskoj hridi izgradili splitski plemići Cambi 1517. godine. Ona je danas po pola u vlasništvu Grada Kaštela i Društva za zaštitu kulturne baštine "Bijaći". Tu se događaju poznate Večeri dalmatinske pisme.
U Kaštel Lukšiću su dva dvorca, Vitturi i Rušinac. To su bili kašteli obitelji kaštelanskih Romea i Julije - poznatih ljubavnika Miljenka i Dobrile. Čiji su danas dvorci Miljenka i Dobrile? Dvorac Vitturi, Dobrilin dvorac (koji su 1564. godine izgradili trogirski plemići braća Vitturi) odavno je elitni gradski prostor, a i Miljenkov dvorac Rušinac (građen 1482. godine) danas je dobrim dijelom u gradskom vlasništvu, i to zahvaljujući profesorima Mariji i Milivoju Grgin, koji su vlasnici dvije trećine dvorca. Oni su odlučili svoj dio ostaviti "u službi naroda Kaštela".
I dio kaštela Ćipiko u Kaštel Starom, tvrđave palače koju je Koriolan Ćipiko, trogirski plemić, čuveni zapovjednik galije u bitki na Levantu, izgradio 1474. godine, uskoro bi trebao prijeći u vlasništvo
Grada. Taj kaštel ima dva vlasnika, a jedan je od njih svoj dio dvorca ponudio Gradu na otkup. Vlasnik drugog dijela kaštela svoj dio ne namjerava prodavati. U Kaštel Novome je dvorac Ćipiko prodan privatnom vlasniku. Taj utvrđeni ljetnikovac, koji je izgradio 1512. godine trogirski plemić Pavao-Antun Ćipiko, 1996. godine kupio je Marko Ćurković, a onda je prodan zagrebačkoj tvrtki "Cippico".
U Kaštel Štafiliću je dvorac Rotondo koji je izgradio plemić Stjepan Štafileo 1508. godine. Oduvijek je u privatnom vlasništvu nasljednika utvrde. U novija vremena u njoj je bio kafić "Tri ferala", poznat po ugošćavanju prvih cajki u Dalmaciji i svim žfrkama' koje uz to idu. Vlasnik je prije dvije, tri godine dvorac Rotondo odlučio prodati. Kako je i red, najprije je ponudio Gradu Kaštelima da ga otkupi, tražio je za dvorac četiri milijuna kuna ili nešto manje od 600.000 eura. Grad Kaštela tih novaca nije imao, a i usred pregovora pojavio se kupac s jačom ponudom. Na kraju je dvorac Rotondo u Kaštel Štafiliću kupio Talijan Massimo Vecchi. U Kaštel Štafiliću je u vlasništvu grada kula Nehaj, odnosno kaštel Lodi. 'Grad se dugo povlačio po sudu nastojeći iseliti unajmljivača koji je u kuli držao diskoklub. Kaštela su konačno dobila spor, kula je iseljena i uskoro će početi sanacija.
Kula Ćipiko elitni hotel
Ante Samardžić, zastupnik i direktor zagrebačkoga trgovačkog društva "Cippico", tvrdi da oni s kulom Ćipiko imaju velike planove. Tvrtka je u vlasništvu hrvatskih državljana, veli, ali o vlasničkoj strukturi ne bi htio detaljnije.
- Jedino strano je kredit koji je uzet kod jedne engleske firme. Inače, u kuli Ćipiko je krajem 19. stoljeća došlo do požara i obrušile su se dvije etaže. Stavljena je samo krovna kapa.
Namjera je izvršiti cjelokupnu rekonstrukciju dvorca, vratiti mu izgled iz 15. stoljeća, a iznutra ga pretvoriti u elitni hotel koji bi vjerojatno bio u sklopu jednog od poznatih svjetskih lanaca. Ante Samardžić napominje:
- To je investicija vrlo značajna za Splitsko-dalmatinsku županiju, te je ona pristala na subvenciju kamata dugoročnog kredita, a subvenciju je pristalo dati i Ministarstvo gospodarstva. Ukupna investicija je 50 milijuna kuna. Banka je odobrila kredit još 2005. godine, ali se kredit nije mogao realizirati zbog nepostojanja građevinske dozvole, a sve zbog neažurnosti Konzervatorskog odjela u Splitu. Prije mjesec dana su nam napokon izdali suglasnost, ali kako ta njihova suglasnost kasni dvije godine, sad ponovno moramo tražiti sve druge sualasnosti koie smo već bili dobili. Radovi će započeti 15. veljače.
U kuli Ćipiko, u istočnoj i južnoj zgradi bit će 32 apartmana, u prizemnu rateći objekti, kafe-restoran, sauna i mali bazen, sjeverni objekt imao bi trgovačke sadržaje, a u samoj kuli bit će četiri ekskluzivna apartmana s pet zvjezdica. Na vrhu kule bit će i restoran. "Kula dobiva još jednu i i pol etažu i s time će dobiti originalni izgled", kaže Ante Samardžić.
Izvor: Slobodna Dalmacija
