POČELA SEZONA PODNOŠENJA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK: KAKO SE SNAĆI U ŠUMI PROPISA I POPUNITI POREZNU KARTICUPorezne prijave bolje je predati što prije da bi se koncem veljače izbjegle gužve na šalterima
U Ministarstvu financija, u sklopu kojeg djeluje Porezna uprava, napominju da se ništa po pitanju osobnog odbitka, poreznih olakšica i drugih elemenata oporezivanja dohotka nije mijenjalo u odnosu na prošlu godinu pa tako osobni odbitak ili neoporezivi iznos dohotka i dalje iznosi 1.600 kuna mjesečno, odnosno 19.200 kuna godišnje.
Također, prilaganjem računa kojima se dokazuje poboljšanje uvjeta stanovanja, liječenje, uplata premije životnog, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja moguće je "namaknuti" ukupno 12.000 kuna poreznih olakšica.
To, naravno, ne znači da će porezni obveznik ostvariti povrat poreza u tom iznosu, već olakšice samo umanjuju poreznu osnovicu i »povećavaju šanse« da se povrat poreza uistinu dobije.
Značajna ušteda
Prije mini-porezne reforme koja je na snagu stupila prije dvije godine, osobni odbitak godišnje je iznosio 18.000 kuna, dakle, manje nego sada, ali su zato porezne olakšice sezale i do maksimalno 48.600 kuna, što je znatno više nego sada. Ipak, građani još uvijek putem olakšica mogu ostvariti značajnu uštedu od ukupno 12.000 kuna.
Laički pojašnjeno, kada se od bruto plaće oduzmu doprinosi, dobije se iznos od kojeg treba oduzeti osobni odbitak kako bi se formirala porezna osnovica
Porezna osnovica predstavlja ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji se ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjen je za osobni odbitak za rezidenta.
Na poreznu osnovicu razrezuju se porez na dohodak, po razredima. Stopa od 15 posto razrezuje se na dio porezne osnovice do 38.400 kuna, stopa od 25 posto za razliku od 38.400 do 96.000 kuna, stopa od 35 posto za razliku od 96.000 do 268.000 kuna te stopa od 45 posto za sve iznad.
Tko je dužan podnjeti poreznu prijavu
Godišnju poreznu prijavu obvezan je nadležnoj ispostavi podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno; ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti; ako rezident dohodak ostvari izravno iz inozemstva; ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno plati porez na dohodak te ako poslodavac, isplatitelj primitka, ili on sam, nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Porezni obveznik je obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka.
Kada prijava nije potrebna
Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, dohodak od kapitala, osiguranja, ili drugi dohodak, pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
Na web stranicama Porezne uprave http://www.pu.mfin.hr, u dijelu stranice Kontakt-centra postavljena je Uputa za ispunjavanje godišnje prijave poreza na dohodak za 2006. godinu, dok se telefonski pozivi zaprimaju u Kontakt centru Porezne uprave radnim danom od 9 do 15 sati.
Za prijavu utaje poreza, neizdavanje računa, rad na crno ili druge porezne prekršaje te ukoliko imaju pritužbi na rad službenika Porezne uprave, građani mogu zvati na broj 0800 1001, dok se o svim nedoumicama u vezi s poreznim oslobađanjima, olakšicama i porezno priznatim izdacima mogu informirati na broju 0800 66 99 33.
Osobni odbitak i olakšice
Nakon što se dohodak umanji za osnovni osobni odbitak te osobni odbitak za uzdržavane članove, djecu te osobni odbitak za invalidnost, rezidentu se osobni odbitak može uvećati za iznos koji je platio za zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Najviše do 12.000 kuna godišnje odbitak se može uvećati za sljedeća ulaganja:
- trošak zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja i ako nisu financirani iz dobivenih darovanja za te namjene
- kupnju i gradnju prvog stambenog prostora (stambene kuće ili stana) na području Republike Hrvatske za potrebe trajnog stanovanja što se financira iz vlastitih sredstava ili sredstvima iz namjenskog stambenog kredita pa se uvećanje odbitka priznaje u visini plaćenih kamata po kreditu
- održavanje postojećega stambenog prostora na području Republike Hrvatske u vlasništvu poreznog obveznika ili njegovog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da u tom stambenom prostoru ima prebivalište i trajno boravi. Uvećanje osobnog odbitka za održavanje postojećeg stambenog prostora priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava za obavljene radove i usluge (računa) registriranih izvođača radova
- iznos plaćene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, osim ako obveznik plaća zaštićenu najamninu prema posebnom zakonu
Uz to, moguće je povećati osobni odbitak za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu što su doznačena na žiroračun udrugama i drugim osobama koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, do visine dva posto primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak.
Izvor: Glas Istre
