Čak 1230 četvornih kilometara Jadrana ZAGAÐENO JE NAFTOM

SATELITSKE SNIMKE OTKRIVAJU 250 NAFTNIH MRLJA ŠTO ODGOVARA POVRŠINI SVIH KVARNERSKIH OTOKA ZAJEDNO
Dok se zemlje koje ga okružuju preganjaju o pravu i pravdi, tumačeći ih po “savjesti” svojih profita, Jadranskome moru doslovno pada mrak na oči! Prekrivaju ga naftne mrlje ukupno velike kolika je površina svih kvarnerskih otoka! To nisu hrvatski podaci, to dokazuje posebna studija koju je nedavno izradio - Istraživački centar Europske komisije.

Nevinost bez zaštite

Crne točke na satelitskoj snimci Mediteranskog bazena  iz 2004. predstavljaju naftne mrljeŠta točno kaže studija Europske komisije? Satelitskim snimkama ona otkriva u Jadranskome moru oko 250 slučajeva izlijevanja nafte s brodova, i to - godišnje!!! Upravo, dakle, prema podacima EU-a, gotovo svakog dana se u Jadranu događa bar jedan ekološki incident, gotovo svakog dana neki od brodova koji prolaze Jadranskim morem, kad isplovi iz luke i nađe se izvan teritorijalnih voda, ilitiga negdje po sredini Jadrana, gdje nije na oku, lijepo opere svoje tankove, ostavi poširoku naftnu mrlju nasred Jadrana. I ode svojim putem, jer tamo na debelome moru, na prostoru našeg ZERP-a, to može, tamo nema nikakva zakona, zaštite ni zabrane. Te zaštite Jadrana upravo smo se opet odrekli na godinu dana, prolongiravši primjenu ZERP-a do početka 2008. godine. To je Hrvatska učinila, da apsurd bude veći, pod pritiskom “ekološki senzibilnog” i “osviještenog” EU-a!
A da EU zna šta radi i da mu je do ekologije ko do lanjskog snijega, svim njegovim ekozakonima uprkos, potvrđuje upravo ova njegova studija. EU je inzistirao na odgodi hrvatskoga gospodarskog pojasa, odnosno ZERP-a, na još godinu dana, iako bi njegova primjena, jasno je, značila da je Hrvatska obvezna uvesti red i kontrolu po sredini Jadrana te se brodovi više ne bi usudili upuštati u “šporka posla” i kršenje zakona. Zašto Europska unija, iako joj je, svjedoče baš njezine studije, jasno kako se Jadran sve u šesnaest boji naftom u crno, ne želi uvođenje reda na tom dijelu Jadrana? Vjerojatno vam se odavno odgovorilo samo...

Uglavnom podaci Europske komisije, odnosno njezina Istraživačkog centra, govore da je satelitskim snimkama zabilježeno: 257 izlijevanja nafte s brodova u Jadranskome moru u 1999. godini, 263 izlijevanja u 2000. godini, zatim 184 izlijevanja u 2001., te 244 izlijevanja s brodova u Jadranu u 2002. godini!


200 tankera će se oprati u 2007.

Te studije Europske komisije pružaju prve pouzdane statističke preglede izlijevanja nafte s brodova u Jadranskome moru. Satelitske snimke na Sredozemlju daju i procjene o ukupnoj površini naftnih mrlja. U Jadranskome moru, kaže istraživanje Europske komisije, riječ je o ukupnoj naftnoj mrlji od oko 1230 četvornih kilometara! To je površina jednaka ukupnoj površini svih otoka u Kvarneru!!!

Ta golema količina nafte po sredini Jadrana tijekom iduće godine, dok traje moratorij na hrvatski ZERP, nastavit će rasti. Još oko 200 brodova oprat će svoje tankove neometani od ikoga, ali ovaj put baš na dijelu Jadrana koji je hrvatski gospodarski pojas odnosno ZERP. Zašto?

- Zato što je Italija ove godine bez ikakvih problema proglasila, ni sa kim se ne konzultirajući, svoj ekološki pojas do sredine Jadrana. Talijani će taj pojas, do svoje polovice Jadrana, kontrolirati i čuvati od takvih incidenata i ta činjenica će nužno imati domino-efekt. Dovest će, naime, do toga da će brodovi izbjegavati zabranjene djelatnosti u polovici Jadrana gdje je talijanski ekološki pojas, te će ispiranje tankova i slično raditi u području hrvatskog ZERP-a. Napominjem da je Jadran plitko i zatvoreno more te da treba 10 godina da se morskim strujama izmijeni morska voda u Jadranu - kaže Tonči Tadić.
Nejasno je zašto RH odgađa primjenu ekološkog dijela radi pregovora o ribarstvu, veli Tadić te napominje da ekološki dio hrvatskog ZERP-a nije dio europske pravne stečevine te o tom ekološkom dijelu konzumiranja svog ZERP-a Hrvatska ne mora ni sa kim pregovarati.


Jadni naš Jadran

- Hrvatska je morala u punu i bezuvjetnu primjenu staviti ekološku komponentu ZERP-a, dok bi o ribolovnoj komponenti mogla zatim nastaviti konzultacije s članicama EU-a. Ovi najnoviji podaci iz studije Europske komisije samo pokazuju koliko je besmislena odgoda makar ekološkog dijela ZERP-a i kolika je velika šteta time učinjena Jadranskome moru - kaže Tadić.

Gustoća naftnih mrlja od 1999. do 2004.A što kaže Europska komisija? Kaže da je Jadranu baš loše, ali da ga Hrvatska za sada ne smije štititi! Najmanje do 1. siječnja 2008. A tada, pazite sad: nakon današnje predsjedavajuće EU-a Finske, koja je nedavno proglasila svoj gospodarski pojas kako bi zaštitila svoje more, puno manje ugroženo od našeg, i koja je bila jako protiv našeg ZERP-a, nova predsjedavajuća EU-a postaje - Slovenija, koja je gospodarski pojas proglasila na moru - koje nema. Kad 1. 1. 2008. zavlada naš ZERP, a istog trenutka Slovenija stane na čelo EU-a, možete misliti što će od cijele priče biti. Bidan naš Jadran!

Izvor: Slobodna Dalmacija


Izdvojeno

 
 

Uvjeti korištenja    Impressum    Korištenje kolačića    Kontakt    Marketing
Copyright © 2026. Portal.hr. Sva prava zadržana.