Od groznice kupovanja – a procijenjeno je da će Hrvati u iduća dva tjedna potrošiti 11 milijardi kuna - gotovo tri četvrtine koristi pobrat će inozemni proizvođači, uvoznici i većinski vlasnici ovdašnjih telekom, turističkih i osobito trgovačkih kompanija Globalizirani kapitalizam nije samo pravni sustav s demokratskim ustanovama i tržišnom privredom, nego je i vjera u marketing i slijepo potrošačko služenje sve raznovrsnijoj ponudi robe, usluga, kapitala i iluzija. Velike robne kuće danas i u Hrvatskoj privlače nekoliko puta više svojih iskrenih vjernika nego što svojih iskrenih vjernika privlače sve crkve zajedno. Prodajni su prospekti nekoliko puta čitaniji od Biblije, Talmuda ili Kurana, a i djeca i odrasli bolje poznaju najpopularnije reklame nego osnove pučkoškolske lektire, a još bolje lica iz EP-poruka nego vrhunske umjetnike i svece iz prebogate svjetske i nacionalne povijesti.
Ako je svijet od svog postanka bio razapet između Boga i Vraga, danas se čini da je razapet sve manje, jer taj komercijalniji Vrag halapljivo usisava sve što mu dođe pod ruku, pa će i donedavno tihi Advent prerasti u halabuku potrošačke groznice širom kapitalističkih zemalja (koje i kršćanstvo i njegove ključne datume koriste ponajviše kao povod za poticanje potrošačkoga ludila).
Božić kao bučna, potrošačka noć
Hrvatska se vlast voli hvaliti da je na čelu jedne od najkatoličkijih zemalja u Evropi: kao, uz to još i tranzicijska (što u prijevodu znači da je na najboljem putu da je velike zapadne banke i kompanije potpuno preuzmu te joj zavuku ruke i u stražnje džepove). Ali baš kao takva je ovih dana savršen svjedok da je i predbožićno (čekanje ponovnog rođenja Isusa Krista, veleznaka skromnosti i obnovljene nade) i prednovogodišnje ozračje (čekanje novog kalendarskoga ljeta, nove životne i poslovne nade) vrag globaliziranoga kapitalizma sveo na panično kupovanje svega ponuđenog. I to u što većim količinama, na svakom dostupnom mjestu i bilo kako, pa i znatno iznad trenutačnih financijskih mogućnosti.
Novi gornji i srednji sloj u Hrvatskoj na marketinške pozive u završnici Došašća reagira bolje nego istovrsni slojevi u znatno bogatijim zemljama srednje Evrope. I naša anketa pokazuje da će bogatija manjina ovih dana trošiti do krajnjih granica svoje kupovne moći, a mnogi (manje bogati) i znatno preko njih. Kupovat će iluzije svih vrsta: u robnim kućama, u kladionicama, na putovanjima u bizarne zemlje, na ludim dočecima 2007., skupa s podjednako bogatim i poznatim licima sa sveopće estrade, pa u konačnici još i kroz masovnu razmjenu SMS poruka, tele-fotki i amaterskih filmova.
Profiteri globaliziranog kapitalizma ljude su uspješno sveli na praznoglave potrošače, iz kojih nastoje izvući zadnju kovanicu, na što se sve više smušenih odaziva s posebnim oduševljenjem. Ovo doba hiperprodukcije svega i svačega, potrebnog i suvišnog, krunski je svjedok da je Homo sapiens proizvod s greškom, tržišni akter koji u većini kopija ne zna misliti svojom glavom, nego pije sve što mu se putem marketinga servira. Koliko su i najmanje ptice mudrije od čovjeka – kad im se, makar uz vodu ili zalogaj, servira i kakav mamac, mnoge najprije kruže oko njega i njuškaju, pa mnoge i shvate da im ne nude dobro te odlete.
Crkve ipak na neto dobitku
Tko će na potrošačkoj neumjerenosti na hrvatskom tržištu u iduća dva tjedna pobrati najveći profit? Budući da će većina građana dvostruko više nego inače trošiti na hranu i piće te gotovo trostruko više nego što inače troše na obuću, odjeću, nakit i darove – što je u Hrvatskoj danas roba s najmanje 70-postotnim uvoznim podrijetlom – većina od grubo procijenjenih 11 milijardi kuna božićno-novogodišnjih transakcija završit će u posjedu inozemnih proizvođača (ponajviše onih iz Njemačke, Italije i Austrije). Dobro će proći i državni proračun, jer on već kronično ovisi o prihodima od PDV-a, trošarina i carina, a lošije nego u socijalističkoj eri – Crkve, jer će za lemozinu ostati uglavnom sitniš. No crkvene financije propasti neće, jer su – podržavajući zaokret prema kapitalizmu (a time i prema konzumerizmu!) i denacionalizaciji – došle u posjed mnoštva nekretnina, iz kojih mogu crpiti dobit značajniju od lemozine.
Na gubitku će, kad marketinški pritisak u siječnju načas popusti, biti samo mnogi građani, nakon što se suoče s pretežno uludo ulupanim novcem i s dospjelim računima za koje im je potreban još jedan jači odlazak u minus (ne samo na tekućem računu). Ovrhe, depresije, obiteljske drame, zlostavljanja i prevrtanja intime preko crnih kronika u medijima, samo su druga strana iste medalje konzumerizma, potrošačkog ludila kojem zasad – osim na razini razumna pojedinca – općenarodnoga lijeka nema.
Izvor: Glas Istre
