Zagreb, Split i Pula bili su vodeći gradovi u Hrvatskoj po vrijednosti izvoza u devet ovogodišnjih mjeseci, no zagrebačkim izvoznicima drugoplasirane i trećeplasirane kolege gledaju leđa s kilometarske udaljenosti. O tom jazu dovoljno govori i podatak da izvoz najvećega grada u zemlji teži gotovo koliko i devet splitskih ili gotovo tri i pol devetomjesečna izvoza Dalmacije. Izvoznici iz glavnoga grada u devet su mjeseci ostvarili 2,77 milijardi dolara poslova, što je 37,6 posto kompletnog izvoza cijele Hrvatske. Drugoplasirani Splićani bilježe 319 milijuna izvoza, a Pula 313,6 milijuna dolara, što tim gradovima osigurava udjel od po četiri posto kompletnog domaćeg izvoza.
Zagreb još i više utječe na vrijednost uvoza i deficita Hrvatske, njegovih je 58 posto od kompletnog uvoza u zemlju vrijednog 15,7 milijardi dola-
ra, a deficif u robnoj razmjeni s inozemstvom teži 6,3 milijarde kuna, što čini tri četvrtine manjka cijele zemlje.
Split i Pula više sudjeluju u izvozu cijele zemlje nego u uvozu i gomilanju deficita. Tako je Split odgovoran za 3,9 posto kompletnog uvoza zemlje i 3,6 posto deficita, a Pula za 1,8 posto uvoza, dok s deficitom taj grad nema nikakve veze budući da je u devet mjeseci ostvario gotovo 33 milijuna dolara suficita.
U zagrebački devetomjesečni deficit stane čak 21 put manjak od 298 milijuna dolara koji su ostvarili splitski poduzetnici vanjskotrgovinskom razmjenom.
Uz Pulu, još su tri grada s top ljestvice deset najvećih izvoznika početkom listopada imala plus u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom, pa su tako suficit, odnosno, veći izvoz od uvoza ostvarili i Kutina, Osijek i Koprivnica.
Četiri dalmatinske županije u devet su ovogodišnjih mjeseci uvezle robe u vrijednosti 1,37 milijardi dolara, što je 8,7 posto kompletnog hrvatskog uvoza, a izvezle su 817 milijuna dolara ili 11 posto, dok njihovih 548,7 milijuna deficita čini 6,6 posto kompletnog manjka u vanjskotrgovinskoj razmjeni zemlje.
Na listi top 10 samo Split i Šibenik
Uz Split, na top listi 10 gradova s najvećom vrijednošću izvoza našao se još samo jedan dalmatinski grad - Šibenik s gotovo 125 milijuna dolara vrijednim izvozom, Kaštela su 18. s 52 milijuna, a Solin 21. s 49,6 milijuna dolara.
Zadarski devetomjesečni izvoz iznosio je 29,5 milijuna dolara, a dubrovački tri milijuna.
Kaštela knjiže najveći suficit
Suficit je ostvarilo samo sedam gradova od 32 grada u Dalmaciji.
Najveći plus u robnoj razmjeni od 10,6 milijuna dolara ostvarila su Kaštela, a najmanji od 4000 dolara grad Hvar.
Osim tih gradova manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom nisu ostvarili još Komiža, Stari Grad, Korčula, Benkovac i Obrovac.
Izvor: Slobodna Dalmacija
