Ispitivanja u Bračkom kanalu, kako bi se utvrdio utjecaj na okoliš podmorskog ispusta Stobreč sagrađenog u sklopu Ekoprojekta zaštite Kaštelanskog zaljeva, trebala bi se provesti ovaj mjesec. Osnova za procjenu mogućeg utjecaja na okoliš jest stanje mora na širem području podmorskog ispusta, utvrđeno od srpnja 2002. do lipnja 2003. godine. Mjere se i fekalije
Mjerenja su obavljena na 11 postaja Bračkog kanala, gdje se ispitivala tremperatura, slanost i gustoća. Na sedam postaja mjerili su se osnovni kemijski parametri, planktonske zajednice, sedimenti, klorirani ugljikovodici i teški metali.
Fekalno onečišćenje ispitivalo se na 13 postaja, od čega ih je sedam na obali.
Na istim točkama na kojima je utvrđeno “nulto stanje” fekalno onečišćenje kontrolirano je nakon puštanja u rad kanalizacijskog sustava, i to od listopada 2004. do kraja srpnja 2005. godine. Tada su ponovno obavljena i mjerenja na 11 postaja Bračkog kanala. Marjan Ricov, direktor Vodovoda i kanalizacije, tvrdi da sa sadašnjim stupnjem pročišćivanja, uz grubu i finu rešetku, pjeskolov i mastolov, kakvoća mora na ispustu nije pogoršana. Na lokaciji uređaja Stupe ostavljena je mogućnost za zamjenu mehaničkog pročistača biološko-kemijskim, što su tražile ekološke udruge koje su prosvjedovale kada se sustav gradio. No, to se još ne planira.
Zakon ne obvezuje
– U ovom trenutku biološko-kemijsko pročišćivanja nije predviđeno za realizaciju ni tehnički ni financijski. Kad kakvoća mora to bude zahtijevala ili kad to bude zakonska obveza te kad se osigura novac, pristupit će se realizaciji biološko-kemijskog pročistača Stupe – kaže direktor Marjan Ricov.
Mehanički pročistač bit će postavljen i na ispustu između Čiova i Šolte kad se sagradi kanalizacijski sustav Trogir-Kaštela, koji za sustavom Split-Solin kasni nekoliko godina.
Izvor: Večernji list
