Mobiteli Peterostruko više korisnika mobilne telefonije od 1999. godine, a cijene su ostale nepromijenjeneVisoke cijene telefonskih i internetskih usluga oznaka su hrvatskog telekomunikacijskog tržišta, zahvaljujući još prisutnom monopolu u fiksnoj i duopolu u mobilnoj telefoniji. Ipak, oko dva i pol milijuna korisnika mobilnih mreža VIPneta i HTmobilea mogli bi do kraja godine dobiti priliku izabrati trećeg operatera koji će, prema pretpostavkama, ponuditi jeftinije usluge te time potaknuti i postojeće tržne takmace na snižavanje cijena. Uvjet je skoro raspisivanje natječaja za trećeg operatera.
Jeftinije i 50 posto
Analize predviđaju da će povećanjem konkurencije cijene usluga u mobilnoj telefoniji pasti dvadesetak posto, a za nekoliko godina i do 50 posto. Cijene usluga, poput priključne pristojbe, mjesečne pretplate,
telefoniranja unutar mreže ili prema drugim mrežama, višestruko su više od EU prosjeka te je tako, primjerice, telefoniranje unutar mreže kod hrvatskih operatera oko 0,16 eura, slovenska tri operatera imaju raspon od 0,06 do 0,08 eura, a austrijska mreža A1 naplaćuje razgovor 0,15 eura. Telefoniranje prema fiksnoj mreži iznosi u Hrvatskoj oko 0,40 eura, u Sloveniji od 0,18 do 0,21, Austriji 0,15 eura, pokazuju analize Vijeća za telekomunikacije. U Hrvatskoj su slične cijene stalne još od ulaska VIPneta na tržište, te je tako,smatra predsjednik VZT-a Željko Debanić, cijena priključka HTmobilea smanjena 1999. i ostala nepromijenjena do danas. Krajem 90-ih bilo je oko 500 tisuća potrošača mobilne telefonije, dok ih je danas peterostruko više. Hrvatski korisnici tako imaju i veliku mjesečnu potrošnju - u 2002. taj je iznos bio oko 25 eura, dok je prosjek EU oko 20 eura. Kad se uspoređuje visina BDP-a Hrvatske s razvijenim europskim zemljama i cijenama usluga, troškovi se još povećavaju, smatra pomoćnica ministra Tatjana Holjevac.Visoka dobit
S druge strane, dobit domaćih operatera godinama je izrazito visoka zahvaljujući preskupim uslugama, a studija konzultantske kuće Roland Berger pokazala je kako je prosječna dobit po potrošaču u 2002. u Hrvatskoj iznosila 5,7 posto od BDP-a po stanovniku, dok je ona u Mađarskoj oko 5,1 posto, a u Austriji 1,5 posto. Sve to je utjecalo na nisku razinu zasićenosti tržišta - oko 56 posto. Tek nešto više od polovice Hrvata koristi mobitel, dok ih u Austriji to čini čak 86 posto.
“Može se i bez mobitela”
Martina Markunović, dvadesetšestogodišnja doktorica medicine, jedna je od onih koji nikada nisu imali mobitel. – Dosad se nisam našla u prilici koju ne bih mogla riješiti bez mobitela. Ako me netko traži, može me nazvati kod kuće ili na posao, a kad izađem van ionako ne volim da me ljudi ometaju pozivima – kazala je Martina i dodala kako se čudi ljudima koji, čak i kad su u društvu, stalno nešto “prčkaju po mobitelu”. – Prije dvije godine, dobila sam mobitel na dar za Božić, ali sam ga dala mami – kaže Martina i dodaje kako se, ni zbog očekivanog pada cijena usluga telefoniranja, neće predomisliti i kupiti mobitel. (V. M.)
