GDJE SU DRUGE METODE
Postavljanje ležećih policajaca ili uspornika na dijelu Rudina gdje se izgradila nova trgovina s pratećim sadržajima, kod tamošnjih stanovnika otvorila je polemiku o opravdanosti mjesta, vremena i načina postavljanja istih, ali i više pitanja o postavljanju uspornika diljem Kaštela.
- Godinama tražimo da nam se osigura sigurnost u prometu, prvenstveno za pješake i djecu koja tu čekaju autobus za odlazak na nastavu, a pitanja o tome bila su i pred gradskim vijećnicima. Uzalud je bio naš trud u traženju svih ovih godina jer očito se trebala izgraditi trgovina kako bi nadležni reagirali i postavili ležeće policajce. Ako uzmemo u obzir da ležeći policajci, unatoč potrebama, nisu postavljeni i na još ponekom mjestu, ostaje nam dojam kako se ovim zahvatom pogodovalo trgovačkom društvu, a nije se mislilo na građane – pritužbe su koje su nam iznijeli pojedinci iz ovog kaštelanskog naselja.
Novi uspornik u Rudinama
Pročelnica za komunalu, Marija Pelivan, koju smo pitali za razloge postavljanja ležećih policajaca na tom mjestu i upravo u vrijeme kad se trgovina treba otvoriti, odbacila je insinuacije o pogodovanjima te ustvrdila da se sve uradilo zbog sigurnosti građana.
- Na traženje predsjednika mjesnog odbora i tamošnjih stanovnika zbog razvijanja velikih brzina, a bilo je i nekoliko prometnih nesreća, na navedenom mjestu postavljeni su uspornici.
U pitanju je sigurnost ljudi, a ne nikakvo pogodovanje određenoj tvrtki. Na mjestu gdje su postavljeni uspornici je opasno križanje, autobusno stajalište i put prema cenru Mir.
U planu je postavljanje nekoliko uspornika u južnom dijelu ceste do križanja s ulicom Put žabic – kazala je Pelivan.
Nisu svi uspornici postavljeni po pravilima struke ni opravdano
Postavljanje najnovijih uspornika u Kaštelima aktualizira i pitanje njihove funkcionalnosti, načina i odluka o postavljanju. Sagledavajući njihove lokacije dio ih je postavljen opravdano, ali postoji i dio onih koji promet bespotrebno usporavaju. Isto tako, dio uspornika izrađen je u skladu sa propisima struke, no dio svojom konfiguracijom u potpunosti neodgovara protoku prometa i često su razlog nezadovoljstva vozača koji vožnjom preko njih, oštećuju svoje automobile.
Onih za koje nema logičnog objašnjenja i neodgovaraju propisima struke ne nedostaje, no za primjer ovaj ćemo put spomenuti uspornike u ulici Majurine u Kaštel Lukšiću, u ulici u kojoj ne postoje javni objekti namijenjeni djeci, zbog kojih se uspornici najčešće i postavljaju. U ulici je dvadesetak uspornika, koji su mogli biti racionalnije raspoređeni te stručnije izvedeni. U ovoj ulici postoje čak i uspornici usred zavoja, gdje tehnički nije moguće razviti veće brzine.
Na izgled i broj uspornika u Majurinama nekoliko puta su nam pažnju obratili i djelatnici Hitne pomoći, kojima je ta ulica, želeći izbjeći prometovanje pored lukšićke škole, bila najbrži spoj s magistralom. A voziti se poskakujući na brojne, masivne uspornike nije bilo jednostavno niti za djelatnike, a kamoli za bolesnike u kolima Hitne pomoći.
Danas se u toj ulici radi na kanalizacijskoj mreži pa smo nadležne u Gradu pitali hoće li se kod ponovnog asfaltiranja vratiti isti uspornici, na što su nam oni kratko odgovorili „kako će se ulica vratiti u prvobitno stanje“ ????
Uspornik po kaštelansku
Tko u Kaštelima i kako donosi odluke o postavljanju uspornika nalazimo u službenom odgovoru da se odluke o postavljanju uspornika donose na zahtjev mjesnih odbora i uz konzultacije sa stručnim tijelima.
Pri postavljanju ležećih policajaca na cestama od županijske i državne važnosti, lokalne samouprave moraju tražiti suglasnost Ministarstva prometa, no ta suglasnost za lokalne ceste i ulice nije potrebna.
Pri postavljanju uspornika važna je i vertikalna te horizontalna signalizacija, odnosno prometni znakovi upozorenja vozačima da dolaze na prometnicu u kojoj su postavljeni ležeči policajci no u Kaštelima takvih znakova često nema, pa nije rijetkost da vozači dožive faktor (neugodnog) iznenađenja.
U EU smo ušli fizički ali u glavama još uvijek smo na Balkanu
Prometni stručnjaci u Hrvatskoj imaju različita mišljenja o postavljanju uspornika, no većina ih je složna da oni imaju svoju svrhu, ali da bi ih što češće trebalo izbjegavati te koristiti druge metode usporavanja brzine vozila.
U skladu s tim Europska unija donijela je preporuku, jer je utvrđeno da uspornici stvaraju buku i oštećuju vozila zbog čega se stvara začarani krug nesigurnosti u prometu, o što većem korištenju tih drugih metoda.
S tim se slaže i stalni sudski vještak za promet, Stanko Smodlaka, kojeg smo pitali da nam komentira postavljanje uspornika na ovim područjima.
- Termin uspornici ne postoji. Signalizacija i oprema za smirivanje prometa prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama se sastoji od optičkih bijelih crta upozorenja, traka za zvučno upozoravanje, vibracijskih traka, umjetnih izbočina i uzdignutih ploha na kolniku.
Umjetne izbočine, koje mi nazivamo uspornici ili ležeći policajci i uzdignute plohe mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim četvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nužno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti, uz prethodnu suglasnosti po Zakonu o cestama.
Trenutno postoji većina umjetnih izbočina koje nisu izgrađene sukladno Pravilniku, izvedene su stihijski, populistički, nestručno bez analize opravdanosti, bez prometnog elaborata i suglasnosti. Zbog toga nije rijedak slučaj da građani ili lokalna vlast najprije traže postavljanje izbočina zbog smanjenja brzina, pa nakon toga traže njihovo uklanjanje zbog buke, vibracija i oštećenja na obližnjim objektima. Osim toga, treba naglasiti, ne stavlja se kompletna prometna signalizacija koja je potrebna za izbočine, odnosno koja je propisana Pravilnikom.
Za inspekcijski nadzor, kada su u pitanju državne i županijske ceste je nadležna Inspekcija Ministarstva prometa. U slučaju cesta kojima gospodare gradovi i općine, nadležna su gradska i općinska tijela za poslove prometa ili komunalnih poslova. MUP daje suglasnost gradovima i općinama za uređenje prometa, te također pred nadležnim tijelima može inicirati nadzor nad izvedbama pojedinih prometnih rješenja – zaključio je Smodlaka u svom odgovoru navodeći i dijelove propisane zakonskim aktima.
Sagledavajući stanje i propise, a uz činjenicu da su metode usporavanja brzine potrebne u naseljenim mjestima, moglo bi se zaključiti kako ima i daleko boljih rješenja od uspornika, za čije se postavljanje na lokalnim prometnicama rijetko sluša stav struke.
A ako je postavljanje uspornika jedino rješenje, neka ono bude u skladu sa zakonima i stvarnim potrebama, a ne po svojevoljnim odlukama iz pojedinih, kako je Smodlaka kazao, populističkih razloga.
U protivnom ono što bi trebalo predstavljati sigurnost, u praksi će predstavljati nesigurnost i potencijalnu opasnost za sve sudionike u prometu.
