Di god pogledaš - iskoči Barbarinac! Upališ TV, eno jedan kod Hloverke. Otvoriš jučerašnju 'Slobodnu', eno opet Barbarinac pravi feštu. Dođeš na Kanal 5 na neko snimanje, kad u studiju - Barbarinac (taj je i svjetski prvak u bacanju papirnatih aviona), jedan radi u 'Brodomerkura', drugi rastura literarne natječaje, treći sa speleolozima 'brije' po pećinama, četvrti u teatru, peti rasvjetljuje koncerte... Razmilili se po svijetu, pustili pipke, pohvatali kontakte, vjerujte, ovo društvo misli najozbiljnije i stoga računajte na Barbarince, jer su već učinili masu predobrih stvari s obzirom na njihove nježne godine (20, 21, 22, 23, 24...).
A kažemo Barbarinci, jer se već dugo pokušavaju brinuti o istoimenom, od svijeta, ali ne i Boga, zaboravljenom otočiću u Kaštelanskom zaljevu (sedamdesetak puta pedesetak metara, nešto šume i livadica), koliko je god moguće bez filozofiranja napraviti nešto u ekološkom, humanom, etičkom i inom smislu u našem kraju spore reakcije, komunikacije, administracije...
Ured na Pjaci
Lovre Grgić. Marijo Bašić, Tonći Gaćina i Mark Anton Gančević bili su ekipa i prije nego su 2003. godine osnovali udrugu "Barbarinac". Danas su im prostorije u samom centru grada. Naime, nakon prvih manevara dogovorenih na mulu Matejuške, počeli su sastančiti u glavnom uredu, na svježem zraku - pod štandarcem na splitskoj Pjaci!
— Nismo nikad ni tražili prostor, smatrali smo kako je nekim udrugama to puno potrebnije nego nama. Na Pjaci nam ne fali ništa, dapače prođe nam kroz "prostorije" milijun ljudi — kaže tajnik Marijo, dodajući kako će o zimskim danima razmišljati - kad bude zima...
Lovre je predsjednik, jedini koji je stvarno iz Vranjica i najčešće jedini koji ima brod kojim se družina prebacuje na mali škoj. Njih četvorica čine "osovinu Barbarinca" i znaju se još iz srednje Elektrotehničke. Marijo i Lovre danas su na Ekonomiji, a druga polovica na FESB-u. Zapravo, prvi put su se našli zajedno na otočiću kad su prije četiri godine slavili Lovrin rođendan.
— Bilo nam je lipo i tu smo se zainteresirali za otok, tad smo pomislili kako možemo spasiti tu dalmatinsku oazu. Odmah smo iduće godine napravili prvi ilegalni koncert i doveli bendove, "Lokvu", "Kiklopa", a svira nam je i Luka Anušić, onaj koji ovoga lita piva "Banane" i prati Bana na klaviru - sjećaju se Tonći i Marijo.
Maona i azbest
Uz njih, "Barbarinac" čine još Jovica Kozlića (šampion u papirnate avione), Ines Sarić, Alen Alebić, Ana Curić, Mate Mrse, Ante Elez, Marin Benzon, Jakov Grabić, Grgo Mandić, Vedran Milat, Grgo Grisogono i mnogi drugi, čitav "grozd"...
Njihova idejna podloga o popravljanju uvjeta u svojoj sredini kumovala je uklanjanju nadmorskog dijela goleme teglenice s Barbarinca, nakon 30 godina, ona je razlog što se priređuju koncerti i izložbe na otočiću, a onda su postigli veliku stvar; da se ni jedan zakon o azbestu ne može donijeti bez suradnje s ekolozima... — Nismo mi za to da se tvornica azbesta zatvori pa da to bude kraj. Zalažemo se da se radnici u "Salonitu" i oboljeli od azbestoze primjereno zbrinu i dobiju odštete. Sad je tvornica u stečaju, a ljudi tada lako završe na ulici. Borimo se da stvari ne pođu po zlu, već u najboljem mogućem smjeru za radnike — kaže Lovre.
Nakon stoje, zaslugom Barbarinaca i Udruge oboljelih od azbestoze, početkom godine zakonom zabranjeno korištenje azbesta, a onda još jednim zakonom ponovo na neki način omogućeno isto, jer je, kako kažu Barbarinci, zakon "apstraktan" pa ga se može tumačiti kako kome odgovara, otišli su direktno kod ministra Nevena Ljubičica s kesicama punim azbesta. Pitali su ga da li bi mu bilo svejedno otvore li te kesice tu pred njim, na stolu, a on se - šokirao.
Ministar nematematičar
— Nakon donošenja prvog zakona ostalo je 911 tona azbesta viška i svi su navijali za produljenje rada tvornice dok se ne potroše zalihe. Rekli smo ministru kako je matematički isplatljivije i jeftinije ne koristiti uopće više taj azbest, nego poslije sanirati onaj otpad koji od njegove obrade ostaje - pričaju momci. Kažu, Ljubieić je na to odgovorio kako "to nije matematičko već političko pitanje". To su cijelo vrijeme i znali.
U međuvremenu su se vratili doma, svakodnevici, životu s roditeljima, studiranju, poslovima, no nisu pokolebani, štandarac još stoji na Pjaci, azbest još truje, Barbarinac im je još najljepši otok među svim morima...
Proglas otoka
Naša je krilatica "misli globalno, djeluj lokalno" jer ako i ne možemo poboljšati ovu malu kuglu koja se vrti oko Sunca, možemo bar popraviti naš Barbarinac. I kao što roditelj ne može omogućiti djetetu zdrav planet, može odgojiti dijete da bude dio pozitivne mase koja će jednog dana dosegnuti kritičnu razinu i možda promijeni stvari ako za promjene ne bude kasno — dio je proglasa koji dovoljno govori o prirodi djelovanja mladih aktivista, a kojeg smo elegantno prepisali s www.barbarinac.hr.
Koncerti i igre
Ove godine, nakon prošlogodišnjih koncerata "Šo. Mazgoona", Gegota i "Picigina", "Justin's Johnsona", "Kopita", kad je otočić bio krcat mladih i starih škojoljubaca, organizirali su "Feštu stare Dalmacije", sa zaboravljenim igrama iz prošlosti. Promjena veseli.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Foto: www.barbarinac.hr
