ADIO GUŽVAMA ALTERNATIVNA RJEŠENJA RASPLEĆU DUGOGODIŠNJI DALMATINSKI PROMETNI ČVORDugogodišnji prometni čvor koji je nastao u urbanoj zoni između Splita i Trogira mogao bi se rasplesti uvođenjem najavljivane, ali nikad ostvarene brze gradske željeznice, te katamaranskih pruga koje bi tijekom plovidbe prema Radovanovu gradu ticale Slatine, Kaštela i Resnik.
Alternativne željezničke i pomorske poveznice prostora kojem gravitira oko 300 tisuća stanovnika zasigurno ne bi u drugi plan bacile skoro proširenje Jadranske magistrale kroz Kaštela, kao ni postojeći javni autobusni prijevoz, unatoč svim njegovim (klimatizacijskim) 
nedostacima. Na zadovoljstvo građana, rasteretila bi se cesta Split — Trogir, na kojoj se bilježi i do 40 tisuća vozila dnevno, što je svrstava u rang najopterećenijih prometnica u državi, zajedno s relacijom Zagreb — Velika Gorica.
Prigradska željeznica
Unatoč nespornim potrebnim ulaganjima, veći dio predradnji za uspostavljanje prigradske željeznice od Splita do Kaštel Staroga, a potom i do Trogira, ipak je obavljen. Primjerice, još prije 27 godina, prilikom ukopavanja pruge od Kopilice do Gundulićeve, ispod današnjeg Trga Hrvatske bratske zajednice izgrađena je namjenska postaja s četiri ulaza.
Infrastrukturni preduvjet u budućnosti bi se mogao iskoristiti prilikom planiranog razvoja dvokolosiječne pruge prema Kaštelima, duge 18 kilometara, koja predviđa 16 postaja za elektromotorni vlak, kapaciteta 1288 putnika. Budući da će u najoptimističnijoj varijanti takav oblik prijevoza zaživjeti već iduće godine, doduše na postojećim kapacitetima, ima mnogo prilika za modernizaciju, posebice ako produljenjem pruge za desetak kilometara vlakovi počnu stizati i do Trogira. Drugi zamjenski oblik prometa bilo bi pomorsko povezivanje Splita s Kaštelima i Trogirom, što je iznimno dobro funkcioniralo prije 50-ak godina, iako je i tada postojao autobusni promet Kaštelanskom cestom.
Pomorski terminal
U ozračju najavljenih natječaja za brzobrodske pruge na Jadranu pojavile su se ideje za uspostavljanje linija između Splita i Trogira. I za takvu inicijativu dijelom već postoji infrastruktura, a to je u prvom redu pomorski terminal u Resniku, izgrađen 1999. godine, koji danas služi tek kao privezište za ribarske brodove, jer je, kako se tvrdi, napravljen po starim projekcijama broja čarter putnika, pa bi se mogao aktivirati barem za javne svrhe.
Prigradska željeznica
Svojevrstan oblik prigradske željezničke linije između Splita i Kaštel Staroga bio je uveden sredinom 90-ih, ali je ubrzo i ukinut. Razlozi za takav potez bili su dvojaki, pri čemu se često spominjao nedovoljan broj putnika, međutim, dio promatrača je bio sklon tvrditi kako naši ljudi nemaju naviku putovanja vlakom te kako su postaje u Solinu i Kaštelima udaljene od središta naselja.
Otpor lobija
Realizacija planova ovisit će i o utjecaju cestograditeljskog i prijevozničkog lobija koji bi mogli (ne)objektivno prigovarati na isplativost uvođenja drugih oblika prometa, opravdavajući to gubitkom dijela zarade. Ipak, u svim većim europskim gradovima usporedno funkcioniraju različiti načini javnog prijevoza, jer je poboljšanje kvalitete života građana na prvome mjestu.
Izvor: Slobodna Dalmacija
