Znojem natopili polje za bolji urod i dušu Crljenka (FOTO)

KAD PRIJATELJI UPREGNU KONJE
"Ako ste sanjali da orete njivu, dobro je, možete očekivati velik uspjeh na poslu. Ukoliko ste poljoprivrednik, a orali ste konjima, pred vama su puna i rodna polja", kaže stara narodna. Svjedoci takvog načina pripreme za sadnju novih nasada Kaštelanskog crljenka na novskom predjelu Budošić, gdje su se prijatelji sastali kako bi šesteropregom uzorali njivu bili smo jučer i uživali u gotovo zaboravljenim prizorima gdje se spajaju ljubav prema ovim plemenitim životinjama te zemlja koja natopljena ljudskim i konjskim znojem obećava visoke urode budućeg vinograda.

I čini nam se, priča o Kaštelanskom crljenku, bar dok je ovih ljudi, kaštelanskih vinara i vinogradara, neće imati kraja. Dapače, njihova ljubav prema ovom teškom i ponekad neisplativom poslu, svakim se danom čini sve veća, njihova upornost i trud sve jači, a iza njih ostaju vinogradi zasađeni ovom plemenitom sortom i sve bolja kaštelanska vina.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

-"Mi smo pretežno vinogradari i vinari koji imamo konje i naše vinograde uglavnom oremo sa konjima. Kako trenutno nemamo posla u svojim vinogradima, našem prijatelju Vinku odlučili smo pomoći uzorati i pripremiti zemlju za vinograd na način kako su to naši stari nekada radili. Ovaj smo put orali sa šest konja, mogli smo upregnuti i devet, ali nije za to bilo potrebe jer je i ovako brazda duboka gotovo pola metra. Htjeli smo unijeti dušu u ovu zemlju tako da Crljenak kojeg ćemo tu posaditi u prvi mjesec ima svoju dušu koja se natopila našim i konjskim znojem.

I nema neke razlike između strojne obrade zemlje i načina na koji smo to danas radili, ali ovo vam je sve "manje likaru" jer ovo je anti-stres situacija za zemlju ali i za nas koji ćemo je sutra obrađivati", kazao nam je Vlado Perišin, jedan od mnogih prijatelja koji su pripomogli oranju Vinkove zemlje.

U Kaštelima nema događaja gdje nema Živka Kapova sa svojim konjima. Odakle takva zaljubljenost u konje koju evo prenosite i na svog unuka, pitali smo? -" To je od starine, i moj otac je imao konja i moja ljubav prema njima tako je počela već u ranom djetinjstvu. Ovaj put sam doveo malog konja ponija, on nije duboko orao ali zato ima veliko srce. Tu je i moja desna i liva ruka, moj unuk Marino, jer da nema njega ja ništa ne bi moga radit, on mi sve pomaže", kazao je Kapov.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Među Kaštelanima našao se i Trogiranin Pave Bilić koji uvijek rado priskače u pomoć svojim prijateljima. - "Rado se odazivam svim događanjima u Kaštelima i kad triba radit ali i kad su manifestacije turističkog i zabavnog karaktera poput puteva vina ili maškara tako da se mi družimo već godinama i uživamo u radu i u zajedničkom marendavanju i druženju", veli ovaj Trogiranin koji je na žalost ostao jedini vlasnik konja u Trogiru.

Očekuju se pune bačve

Ovu lijepu priču nismo mogli dovršiti a da za izjavu nismo upitali i predsjednika udruge Kaštelanski crljenak Emila Novaka. -"Kao što vidite, i ove godine nastavljamo sa sadnjom Kaštelanskog crljenka ovdje u Kaštel Novom kod gosp. Vinka Žanića. Berba bi ove godine trebala biti jako dobra jer svi pokazatelji do sada su dobri. Kako bi naši stari rekli "sušno lito - pune bačve", znači nema bolesti, prinosi su redoviti i nadamo se vrhunskoj berbi. I ostale naše autohtone sorte poput Babice, pa i nedavno introduciranih poput Pošipa i Maraštine, ako potraju vrućine do Velike Gospe, nadamo se jako dobroj godini.
Svi naši vinogradari koji su posadili Crljenak sada su ponosni jer on sada spada u kategoriju vrhunsko kako ih je Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo u Zagrebu ocijenio, što znači da ta sorta upravo na ovom području daje izrazito dobar rezultat", naglasio je Novak.

Kako teškog fizičkog posla nema bez kvalitetne spize, tako je i ovaj put pripremljena prava težačka marenda. Domaća panceta i sir, pome i kapula iz vrtla uz kapljicu crljenka i opola, okrjepa su nakon napornog dana, a ovi su ljudi to uistinu i zaslužili. Na koncu na pamet nam pada i turistički potencijal, ne samo kroz brendiranje Kaštela kao pradomovine Crljenka, već i organizirane prezentacije ovakvih događanja koja su uz industrijalizaciju poljoprivredne proizvodnje gotovo pa pala u zaborav.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Izdvojeno

 
 


Uvjeti korištenja    Impressum    Korištenje kolačića    Kontakt    Marketing
Copyright © 2025. Portal.hr. Sva prava zadržana.