Berba kaštelanske trešnje, koja je uz tugarsku zasigurno najpoznatije koštunjičavo voće ove vrste, pri samom je kraju. Tomu u prilog svjedoči i sve manji broj nakupaca uz državnu magistralnu cestu, koji su od poljoprivrednika voće otkupljivali da bi ga distribuirali u unutrašnjost Hrvatske. Iako je berba pri kraju, voće još uvijek nije dostiglo cijenu primjerenu svačijem džepu. Za kilogram trešanja potrebno je izdvojiti 15 do 20 kuna, pa čak i 25, koliko je istaknuto u nekim većim trgovačkim centrima.
I ove je godine beračima trešanja pripala najmanja financijska korist; unatoč uloženom trudu uspijevali su dobiti tek polovicu iznosa kojeg u konačnici plati potrošač, a za posljednje rane trešnje isplaćivane su im tek dvije do tri kune po kilogramu. Ne čudi stoga što je poprilično velik broj stabala ostao neobran.
Vlasnicima nasada trešanja ove godine poprilične su štete nanijele i bolesti stabala. Nedovoljna briga i manjak edukacije doveli su do širenja žilogriza, opasnog nametnika koji uništava čitava stabla, ali i trešnjine muhe koja plod čini ljepljivim. Na inicijativu gradske uprave Kaštela, Institut za jadranske kulture pokrenuo je projekt Kaštelanska trešnja.
Njihovi stručnjaci, nakon provedenih istraživanja, ukazali su da se u gradu podno Kozjaka broj stabala trešnje u posljednje desetljeće i pol značajno smanjio. Tek 17 tisuća stabala evidentirano je u Poljoprivrednom upisniku, a početkom 90-ih godina bilo ih je više od 40 tisuća. Osim nužne zaštite od nametnika, stručnjaci Instituta predložili su osnivanje udruge proizvođača, ali i zaštitu robne marke kaštelanske trešnje kao brenda.
Izvor: Slobodna Dalmacija
