LIJEPA NAŠA PREDSTAVILA ENCIKLIKU PAPE FRANJE „LAUDATO SI“
U organizaciji udruge Lijepa naša Kaštela, sinoć je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, predstavljana Ekološka enciklika pape Franje „Laudato si'“ ili „Hvaljen budi“, o brizi za zajednički dom, kojom se Sveti Otac, kako se moglo čuti, obraća i zahvaljuje svima koji vode brigu o okolišu i svim stvorenjima.
O najnovijoj enciklici, u središtu koje je pitanje kakav svijet želimo predati onima koji će doći poslije nas, djeci koja odrastaju, ovom je prigodom govorio fra Božo Vuleta, napominjući kako je za ovaj dokument Svetom Ocu glavna inspiracija bio sv. Franjo.
Kako je istaknuo, enciklikom je ekologija postala sastavni dio kršćanskog identiteta, što ne znači nametanje vjerničkog aspekta, već ona nudi izobilnu motivaciju brige za prirodom, jer se osvrtom na klimatske i ine probleme antropogene naravi, sustavno pristupa ekološkoj problematici, s naglaskom da je Bog dao zemlju svem ljudskog rodu i povjerio mu odgovornost za nju, da njome odgovorno upravlja.
Fokus enciklike, moglo se čuti, na potrebi je za promjenom u moralnom kompasu čovječanstva i odnosu u svijetu bogatih i siromašnih, te zato Papa, koji je ovu encikliku uputio svim ljudima, bez obzira na vjeru, jer su klimatske promjene globalni problem i jedan od glavnih izazova za čovječanstvo, klimu naziva općim dobrom.
Voda kao najživotniji problem
Kao glavna područja krize, papa Franjo navodi upravo klimatske promjene, problematiku vode kao najživotnijeg problema, ugroženost bioraznolikosti te degradacije kvalitete ljudskog i društvenog života, kazao je fra Vuleta, dodajući kako Papa denuncira planeratnu nejednakost i ogromne razlike između bogatih i siromašnih, s naglaskom kako kriza siromaštva i ekološka kriza idu zajedno.
-Jedna od tema koje se provlače kroz cijelu enktitiku, koja se može podijeliti u šest cijelina, jest najdublja povezanost siromašnih i krhkosti planeta, jer su upravo siromašni najveće žrtve posljedica oboljelog tla, zraka, vode ... naglasio je fra Vuleta , dodajući kako odgovornost za okoliš ne smijemo dijeliti od odgovornosti za čovjeka. Papa ponavlja da je sve povezano, upućuje proročki krik za spas života na Zemlji, s potrebom „ vraćanja duga“ siromašnim dijelovima svijeta, jer 20 posto stanovništva razvijenih zemalja kontrolira ostatak svijeta, pa je i ovaj dokument pisan iz perspektive zamalja u razvoju jer Papa Franjo i sam dolazi iz tog dijela svijeta, zaključio je.
Papa ističe da pristup pitkoj vodi spada u temeljna i opća prava čovjeka jer određuje opstanak osoba te je stoga uvjet ostalih ljudskih prava, kazao je ovaj franjevac , navodeći kako je opasnost privatizacije vode i nama vrlo bliska. Pri tom se dotaknuo i istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, nazivajući notornom laži kako možemo samo provesti istraživanja hoćemo li eksploatirati naftu i plin, jer koncesionar koji je dobio koncesiju za istraživanje ima pravo i na koncesiju za eksploataciju, te kako je već samo istraživanje rizik. Napomenuo je i kakoje suludo da, po ugovoru koji je u startu štetan, koncesionar koji bi eksploatirao naftu iz Jadrana dobija najmanje 60 posto profita, dok bi u drugoj zemlji bio presratan ako bi dobio i 15 do 30 posto, te kako i bez obzira na novac postoji milijun drugih razloga da se projekt odbaci.
Moramo odbaciti zabludu da sve postoji radi čovjekove probitačnosti
Sveti Otac u enciklici naglašva i važnost dijaloga kao instrumenta rješavanja problema koji prelaze granice katoličke crkve, poziva na ekološko obraćenje i zaokret u načinu mišljenja i ponašanja, koje s razine pojedinca treba prerasti na društvo, zaključio je fra Vuleta govoreći o njoj.
Osim fra Vulete, u predstavljanju enklitike „Laudato si'“ , uz poruku „Moramo odbaciti zabludu da sve postoji radi čovjekove probitačnosti“, sudjelovao je i prof.dr. Ivo Babić , koji je, dajući svoj osvrt na povezanost prirode i čovjeka kroz primjere iz povijesti raznih svjetskih religija, zaključio kako se enciklika dodiruje širih stvari od ekologije, te kako su mnoga pitanja načeta, no važno je da ne izgubimo vjeru u život.
U nešto raniju povijest, vezanu uz stanje okoliša u Kaštelanskom zaljevu, koji je obilovao plodnom zemljom , vodom, da bi ga na koncu stigla zla sudbina, jer je upravo ovdje bila najveća koncentracija zagađivačke industrije , od kemijske industrije do cementara, vratile su se profesorice Vera Rilov i Ivna Bućan, podsječajući se planova i borbe protiv koksare, prodaje Jugovinila mađarskom kemijskom koncernu, termocentrale na ugljen na Čiovu, naftnog terminala, spalionice europskog smeća... istučući kako moramo biti budni s onim što nam se sprema u budućnosti i truditi se zadržati makar sadašnje stanje, koje se srećom Eko projektom popravilo, iako ne u cijelosti.
U programu su, recitiranjem prigodinih stihova, sudjelovali i učenici OŠ Ostrog, pod vodstvom nastavnice Marine Novak.
