MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA POKRENULO SANACIJU ODLAGALIŠTA RADIOAKTIVNE ŠLJAKEMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva oglasilo je nadmetanje po pozivu tvrtkama zainteresiranima za izradu programa sanacije industrijskih lokacija i neuređenih odlagališta s većim količinama opasnog otpada te lokacija na kojima se nalaze veće količine šljake i pepela.
Visoki rizik
Među devet takozvanih crnih točaka, za čiju su sanaciju predviđena 162 milijuna kuna, nalaze se i Mravinačke kave s opasnim azbestom te nezaštićeni deponij radioaktivne šljake u Kaštelima. Riječ je o lokacijama visokog rizika za okoliš i zdravlje ljudi, navodi se u glasilu ministarstva. Krivce za opasni otpad na većini lokacija neće biti teško pronaći, što nije slučaj s deponijem radioaktivne šljake u Kaštel Gomilici, smještenom na sto tisuća kvadrata površine između Marine Kaštela i nekadašnje tvornice Adraivinil.
Taj je deponij, naime, nastao prije više od pola stoljeća, kao neuspješni pokušaj ondašnje SFRJ da načini nuklearnu bombu koji je u tu svrhu koristio i prostor Jugovinila za prikupljanje šljake. Od projekta poslije nije bilo ništa, samo je otrovni materijal ostao. Jugovinil je devedesetih godina pomaknuo željeznu ogradu s deponija i ostavio ga nezaštićenim. Diobom Jugovinila pravni sljednik deponija postaje Adriachem, koji je u teškoj financijskoj situaciji i od njega bi bilo iluziorno očekivati sanaciju.
Znatno zračenje
Mišljenja o visini radioaktivnosti su podijeljena. Ministarstvo zaštite okoliša u svom glasilu prvi put ovo odlagalište naziva lokacijom na kojoj se nalazi opasni otpad.
Splitska Udruga zelenih posljednjih je godina u više navrata upozoravala da su mjerenja pokazala zračenje čak dva i pol puta veća od dopuštenog, a sanaciju deponija već 15 godina traži i ekoudruga Lijepa naša Kaštela. Tražit ćemo apsolutnu transparentnost i opravdanost svih faza sanacije od samog početka - naglasila je prof. Ivna Bućan, predsjednica Udruge.
U Gradskoj upravi u Kaštelima za objavu natječaja za izradu programa sanacije doznali su iz glasila ministarstva, no tvrde, već duži niz godina zainteresirani su da se problem riješi.
— Vjerujemo da će sanacija biti provedena na tragu studije o utjecaju na okoliš koju je nedavno izradio Institut Ruđer Bošković, kako bi se zaštitilo zdravlje građana Kaštela, a površina dovela u funkciju - kaže nam Ivan Čagalj, član Poglavarstva zadužen za gospodarstvo i zaštitu okoliša.
Opasni potoci
U Studiji stoji kako je prostor u dobrom stanju, ali da ga je potrebno zaštititi. Sve potoke koji obrubljuju deponij potrebno je staviti u kamen kako voda ne bi ispirala šljaku, dok je čitav prostor potrebno presvući s najmanje 20 centimetara betona.
Zračenje na takvom prostoru koji će se staviti u betonski sarkofag trebalo bi biti svedeno na minimum.
Opasni materijal tenorm
Šljaka na kaštelanskom deponiju spada u tenorm, materijal s povišenom koncentracijom radionuklida prirodnog porijekla i ona jest radioaktivna, osobito na mikro-lokacijama. Samo za sanaciju odlagališta u Kaštelima predviđen je 21 milijun kuna.
Za Mravinačke kave predviđena su 22 milijuna, a pianira se sanacija i lokacija Lemić brdo kod Karlovca, Jame sovjak kod Rijeke, tvornice glinice ti Obrovcu, koksare Bakar, odlagališta šljake TE Plomirt, zatim sanacija zauljenog mulja u Botovu i odlagališta fosfofipsa u Petrokemiji Kutina.
Radove financira i EU
Novac koji je osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost utrošit će se na sufinanciranje izrade plana sanacije, mjera zaštite, istražne radove, odabir tehnološkog rješenja i izvođača, kao i izvođenje radova sanacije.
Kako je ipak riječ o velikim investicijama, dodatni novac trebat će se osigurati iz državnog proračuna, pretpristupnih fondova Europske unije, proračuna gradova te od onih koji su na tim lokacijama otpad odlagali.
Jugoslavenska nuklearna bomba
Komunistički vlastodršci bivše države pedesetih su godina planirali Jugoslaviju napraviti nuklearnom velesilom. Na projektu se posebno angažirao Aleksandar Ranković, bivši moćnik tajnih službi, a u tu je svrhu bio angažiran i Institut Vinča kod Beograda.
Prema dostupnim informacijama, u tvornički krug nekadašnjeg Jugovinila, dovožena je šljaka iz termoelektrana Plomin i Rijeka, radioaktivna šljaka iz Tivta u Crnoj Gori te iz drugih krajeva bivše Jugoslavije. Ipak, projekt jugonuklearne bombe je zaustavljen, a zaostali materijal već 33 godine, otkako se na deponij ne odlaže, predstavlja - ekološku bombu.
Izvor: Slobodna Dalmacija
