Prije godinu dana jedan od najvećih svjetskih proizvođača građevinskog materijala, meksički CEMEX, kupio je za 3,15 milijardi eura britansku tvrtku RMC ušavši tako u domaći Dalmacijacement. Čelni čovjek Dalmacijacementa postao je Juan Carlos Rincon, podrijetlom iz Kolumbije, koji nam je otkrio svoje dojmove o poslovanju u Hrvatskoj, projekte i planove. Već ste gotovo godinu dana u Hrvatskoj, kakvi su Vaši dojmovi?
- Hrvatska je lijepa zemlja s mnogo talentiranih mladih ljudi. Industrija cementa i nije baš dobrodošla svuda u svijetu. Posljednjih osam godina radimo na profiliranju u prijateljsku kompaniju koja ima interes za lo- kalnu zajednicu, brine se o okolišu i poboljšava infrastrukturu. U Hrvatskoj smo naišli na dobru kompaniju s dosta mjesta za poboljšanja i mnogo područja na kojima moramo raditi na razvijanju posebnih programa. Na dobru smo putu.
Kakvo ste stanje zatekli u Dalmacijacementu?
- Našli smo kompaniju s dobrom organizacijom, ali na nekim područjima jednostavno se nije radilo. Primjerice, sve što je bilo vezano uz planiranje, ljudske resurse i tržište nije bilo prioritetno za prijašnjeg vlasnika.
Što su im bili prioriteti?
- Bili su usmjereni na poboljšavanje infrastrukture zbog pojačane potražnje i zahtjeva za poboljšanjem proizvodnje u skladu s ekološkim kriterijima. Postojalo je vjerovanje da se tržište ponaša na isti način kao prije 15,20 godina, kada proizvođači nisu morali tražiti krajnjeg korisnika. Naša kompanija više je usmjerena na potrošače.
Što ste dosad učinili?
- Povećali smo ulaganje u infrastrukturu, okoliš. Radimo na nekoliko programa kako bismo bolje uskladili tvrtku i zajednicu. Nastojimo detektirati područja kojima je potrebno pojačanje iliu kojima nismo prisutni. Zaposlili smo 45 mladih ljudi, specijalista za trening i razvoj, kompenzacije, ljudske resurse i marketing. Praktički smo stvorili cijeli marketing, a uveli smo i trgovačke predstavnike. Sve su to mladi visokoobrazovani ljudi koji su sada dio prodavačke snage. Strateško planiranje nije postojalo, pa smo ga stvorili kako bismo se pozicionirali na tržištu. Pojačali smo logistiku i radimo na drukčijem pristupu tržištu, usmjerenom prema krajnjem korisniku. Pratimo i analiziramo tržište.
Vodeći ste na tržištu, u kojim segmentima vidite mjesta za rast?
- Ne vidimo se samo kao igrači na domaćem tržištu nego i na regionalnom. Imamo važnu poziciju u BiH i Crnoj Gori, gdje smo tržišni lideri. Prisutni smo u Italiji, Sloveniji i Albaniji. Iako smo regionalni igrač, Hrvatska nam je i dalje najvažnije tržište. Usmjeravanjem na potrošače nastojat ćemo poboljšati rast. Planiramo širenje u poslovanju gotovim betonom i agregatima (tzv. tehničkim kamenom). Nastojat ćemo i u tim segmentima povećati udjel.
Iako je cement posljednjih godina velik posao, smanjenjem broja infrastrukturnih projekata poput autocesta gradnja se usporava.
Kako će to utjecati na Dalmacijacement?
- Već smo osjetili usporavanje. Prošle je godine potražnja bila manja tri-četiri posto, a stagniranje očekujemo i dogodine. Na globalnoj razini usporava se posao s cementom, ali postoji trend okretanja proizvodima od cementa koji ovdje još nisu prisutni. Nastojat ćemo promicati te trendove. Dinamika poslovanja u Hrvatskoj je visoka, uskoro ćemo imati veću potražnju za drugim proizvodima od cementa.
Je li Dalmacijacement ekološki svjesna kompanija?
- Jest, ove godine puštamo u rad novi otprašivač na hladnjaku klinkera u tvornici Sveti Kajo, vrijedan 3,5 milijuna eura, a imamo dopuštenje za zamjenu ostalih dvaju filtara u druge dvije tvornice iduće godine, vrijednih osam milijuna eura. U iduće dvije godine investirat ćemo, dakle, 11,5 milijuna eura u nove filtre. Ove godine namjeravamo uložiti dodatnih 1,5 milijuna eura u ostale projekte zaštite okoliša. Milijun eura uložit ćemo u smanjenje emisija u proizvodnji klinkera, što se prije nije činilo. Unajmljujemo arhitektonsku tvrtku koja će napraviti analizu vizualnoga učinka na okoliš. Važno nam je kako tvornica izgleda s mora i kopna. Prema analizi ćemo urediti tvornicu.
Jeste li preplatili RMC? Zastoje bio važan ulazak na europsko tržište? 
- Bilo je to u skladu s našom strategijom širenja. Već prve godine zaradili smo 200 milijuna eura samo sinergijama u Europi. Prvi smo u integriranju kompanija i sustava koje zateknemo. Brzo kapitaliziramo najbolje prakse u kompanijama koje kupimo. Krenuli smo, primjerice, u implementiranje sustava SAP na razini cijele kompanije nakon što smo ga zatekli u kompaniji koju smo kupili. Zato su važna preuzimanja i integracije.
Akvizicijom RMC-a s petog smo mjesta u poslovanju gotovim betonom skočili na prvo. RMC je bio prisutan u zemljama u kojima nismo poslovali i to nam jebilo jako važno. Imali smo male operacije u Italiji, Švicarskoj i Nizozemskog te samo jednu značajnu u Španjolskoj. Sad smo prisutni u 13 europskih zemalja i među tri smo vodeća igrača na tržištu.
Gdje biste svrstali Hrvatsku u svojem europskom poslovanju?
- Hrvatska je na petom mjestu i među najvećima je u smislu operativnog novčanog tijeka. No, potencijal je mnogo veći i mogao bi Hrvatsku dovesti na treće mjesto, naravno, isključimo li Španjolsku koja ima jako konsolidirano poslovanje. U Španjolskoj smo 15 godina i to je dobar posao.
Je li bilo teško ući na tržište Europske unije zbog ekološke regulative?
- Svako tržište ima svoje karakteristike. Na zakonodavstvo smo se naviknuli i ne smeta nam. Naši su standardi, naime, uvijek bili viši od onih na koje smo nailazili. Treba nam vremena za prilagodbu. Samo za dobivanje dozvole za gradnju filtara potrebno je šest mjeseci, a za gradnju godina i pol.
Radili ste diljem svijeta. Koje ste razlike uočili u ponašanju i poslovanju?
- Radio sam u Kolumbiji, u arapskim zemljama, Aziji. Svuda je drukčije, svako okruženje ima svoje prednosti i mane. Imam dobro mišljenje o spomenutim zemljama. U Europi je rad dio života, a u nekim tržištima u nastajanju rad je život. U azijskim zemljama rad je umjetnost. Radi se prema ciljevima koji su drukčiji od ovdašnjih. Različite su motivacije ljudi, što posao čini zanimljivim.
Ove će se godine i u Hrvatskoj dodijeliti CEMEX-ova nagrada. 0 čemu je riječ?
- Ljudi govore o umjetnosti, ali je rijetko vežu uz gradnju. Imamo tri kategorije, stambenu gradnju, industrijske i infrastrukturne projekte. Natjecanje se održava na razini 35 zemalja, a prvi put u stručnom žiriju bit će i predstavnik iz Hrvatske. To je veliko priznanje. U Hrvatskoj ima lijepih građevina koje treba predstaviti svijetu.
Kako gledate na konkurenciju i planirate li širenje ili akvizicije?
- Konkurencija je dobrodošla, ne plašimo je se. Regija je zanimljiva, a pruže li se dobre prilike, ni preuzimanja nisu isključena.
CEMEX koristi i do 80% alternativnih goriva
Bilo je mnogo govora o korištenju alternativnih goriva u vašim tvornicama. Što se radi na tom planu?
- Generalno postoji nerazumijevanje utjecaja goriva na okoliš u zajednici. U nekim zemljama koristimo i do 80 posto alternativnih goriva, biomasa i drugih materijala koji imaju bolji utjecaj na okoliš. Time smanjujemo i potrošnju energije. Neke zakonske odredbe koje se odnose na Kvoto protokol propisuju te razine. S obzirom na to da Hrvatska nema vlastitih resursa, nego ovisi o uvozu iz inozemstva, to je čini ranjivom.
Feđa Hudina
Izvor: www.business.hr
