ŽUPANIJA ZARATILA S CEMENTARAMA - CIJELO BRDO KOZJAK PROGLASIT ĆE SE ZAŠTIĆENIM DIJELOM PRIRODEDalmacijacement nema potrebne dozvole za izvođenje rudarskih radova eksploatacije sirovine za proizvodnju cementa, potvrdio je jučer na press-konferenciji Ivan Gabelica, ravnatelj Ustanove zaštićenih prirodnih vrijednosti.
Vidi se to i u rješenju koje je Ministarstvo gospodarstva dodijelilo Dalmacijacementu za koncesiju na eksploatacijsko polje Sv. Juraj - Sv. Kajo, na temelju provjerenoga rudarskog projekta u kojemu nema katastarskih čestica koje okrivaju područje Kaočina gaja, koji DC rudno nesmiljeno iskorištava.
Zaštićeni gaj
Tako je tvrtka neovlašteno ušla u posjed koji je 80 posto vlasništvo Hrvatskih šuma, a koji je Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije proglašen zaštićenim dijelom zbog svog bogatstva biljnim vrstama.
Netočne su tvrdnje koje dolaze iz DC-a kako Kaočina gaj nije zaštićen: On to jest postao odlukom Županijske skupštine koja je izglasala Prostorni plan. Čestice na kojima oni kopaju područje su tog zaštićenog krajolika za čije iskorištavanje tvornica koncesiju ne posjeduje - kategoričan je Gabelica.
Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije prihvatilo je prijedlog Upravnog vijeća Ustanove za upravljanje prirodnim vrijednostima da se zaštiti cijeli Kozjak, potvrdio nam je Gabelica, te je dodao kako je Ustanova već pokrenula proceduru.
Tužbe gradova
Stavljanje brda pod zaštitu ne znači da se na njemu neće moći graditi niti provoditi projekti od javnog društvenog interesa, već da će se sve to strogo uvjetovati planskim dokumentima - pojasnio je.
Protiv širenja iskopa u Kozjaku već su se pobunili gradovi Solin i Kaštela, koji su pravdu odlučili potražiti pred sudom. Devastacija brda iz kojeg se izvlače tone tupine sve je očitija, a rubovi tupinoloma u Sv. Kaji već su došli do kućnih ulaza tamošnjih mještana, neprestano upozoravaju ekološke udruge.
Predsjednik Uprave DC-a Juan Carlos Rincon priznao je nedavno prigodom susreta s novinarima kako granice eksploatacijskog polja nisu u cijelosti iskorištene te kako je još dosta toga ostalo neiskorišteno. DC je krenuo u daljnje iskope, a predstavnici Javne ustanove i Hrvatskih šuma utvrdili su kako je u nepovrat uništeno dvjesto tisuća metara četvornih prirode.
Pišu: Mirjana JURIĆ, Jakov ŽARKO
Ministarstvo gospodarstva: PODRŠKA DC-u
Dok u Ministarstvu zaštite okoliša drže kako je za dodjelu rudarske koncesije svaka tvrtka dužna priložiti odobrenje za lokacijsko polje i lokacijsku dozvolu, stav je Ministarstva gospodarstva da tvrtka lokacijsku dozvolu ne treba.
Naime, granice eksploatacijskog polja utvrđene su još 1976., a do danas se u kontinuitetu obavijao rudarski iskop. Na temelju takvog statusa nije potrebna lokacijska dozvola, drže u ovom Ministarstvu u kojem smatraju daje DC ispunio sve uvjete za dodjelu "sporne" rudarske koncesije.
Ministarstvo zaštite okoliša: PROTIV DC-a
U vezi s ovim problemom, Ministarstvo zaštite okoliša je istaknulo kako ono nije nadležno niti može utjecati na djelokrug rada tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave. Zakon o rudarstvu propisuje da se uz zahtjev za dodjelu koncesije prilaže, među ostalim, i lokacijska dozvola sukladno odredbi Zakona o prostornom uređenju, stoji u priopćenju koje potpisuje ministrica Marina Matulović-Dropulić.
Koncesiju i lokacijsku dozvolu za područje Kaočina i gaja u DC-u ne posjeduju, pa stoga nemaju pravo uništavati zaštićenu prirodu, ističu u županijskoj Javnoj ustanovi.
Izvor: Slobodna Dalmacija
