SPLIT - Dok tek usvojeni generalni urbanistički plan Splita zamašnjak razvoja smješta u Gradsku luku i na istok, nagrađivani splitski arhitekt Ante Kuzmanić Split budućnosti vidi na području od vojne luke Lora na zapadu do Sjeverne luke na istoku te na obalama Kaštelanskog zaljeva, a posebno mjesto u njegovoj viziji zauzima gradnja kilometar dugog mosta Split - Kaštela. Kuzmanić smatra da je taj prostor idealan za razvoj novoga poslovnog i kongresnog centra i druge sadržaje potrebne suvremenom gradu, ali i da je to prostor na kojemu bi bilo moguće ostvarivati suvremene arhitektonske projekte bez obaveze poštovanja arhitektonske baštine.
Težište razvoja grada tako bi se premjestilo iz luke i prebacilo na sjeverni splitski bazen, a uz Split, obuhvatilo bi Kaštela i Solin. Jer, kaže Kuzmanić, sasvim je nelogično da se Kaštela i Solin planiraju i razvijaju kao da su fizički odvojeni od splitskog poluotoka.
Split bi tako dobio urbano pročelje na sjeveru koji je sada posve zapušten i, prema Kuzmanićevu mišljenju, ružan. Prometnice na prilazu gradu rasteretile bi se jer bi se dobio još jedan ulaz u grad na sjeveru, a aerodrom bi bio bliži desetak kilometara.
Ako se gleda i dalje, most bi bio poveznica do petlje Vučevica na autocesti Split - Zagreb, a Zagreb bi, izračunao je Kuzmanić, bio bliži 15-ak kilometara.
Kuzmanić predlaže da se most gradi od Stinica, gdje već postoje cesta i most prema industrijskoj zoni, do Kaštel Sućurca.
Kako je riječ o relativno niskome mostu, ako prometna rješenja i maritimna studija pokažu da na tome mjestu ne bi bio prikladan zbog brodova koji prolaze na putu prema Sjevernoj luci i iz nje, moguće je područje Splita i Kaštela povezati i tunelom ispod mora.
Analiza uvrštena u program 
Da u Splitu ozbiljno uzimaju Kuzmanićev prijedlog, potvrđuje činjenica da je analiza gradnje mosta uvrštena u program mjera za unapređenje stanja u prostoru Splita za sljedeće četiri godine.
Uostalom, Kuzmanić je u Splitu i izvan njega već realizirao brojne projekte, a Splićanima su vjerojatno najpoznatiji plažni objekt na Bačvicama, koji je projektirao u suradnji s Eugenom Širolom, i samostan Službenica milosrđa u Ćiril-Metodovoj ulici.
Također je sudjelovao u velikom arhitektonskom projektu “Novi svjetionici hrvatskog Jadrana”, kao jedan od autora vizije uređenja prostora propale tvornice Dalmacija u Dugom Ratu.
Prednosti projekta:
- urbaniziranje zapuštenoga sjevernog pročelja
- rasterećenje prilaznih prometnica Splitu
- aerodrom bi bio bliži 10-ak kilometara
- Zagreb bi bio bliži 15-ak kilometara
Izvor: Jutarnji.hr
