Oko 2,6 milijuna Hrvata u srijedu će početi četrdesetodnevni ciklus pripreme za Uskrs odricanjem od neke omiljene namirnice, alkohola, cigareta, psovki ili druge loše navike. Za neporočnu svakodnevicu u korizmi tek nešto više od četvrtine građana, ispitanih u istraživanju agencije TIC Markot.tel, odlučilo se vođeno čistim vjerskim razlozima. Tko diže prosjek
Prosjek dižu Dalmatinci, kod kojih su vjerski osjećaji najsnažnije izraženi; 40 posto odluku o korizmenom odricanju donosi jer “tako vjera nalaže”. Slijede ih građani središnje Hrvatske, dok su vjerski motivi ponajmanje prisutni kod građana u istočnoj Hrvatskoj (19 posto) i u zagrebačkoj regiji (23,4 posto). Dominacija odgovora, “to je trenutak kad se mogu okrenuti sebi”, “tradicija” ili “to rade i drugi”, u telefonskoj anketi među 400 ispitanika, sociologa religije Ivana Markešića ne iznenađuje.
– Na zadnjem popisu stanovništva, oko 90 posto naših građana izjasnilo se vjernicima, a i u vašem istraživanju vidimo da je zapravo tek četvrtina uvjerenih, praktičnih vjernika. Nije to neuobičajeno, slični omjeri vrijede i u drugim katoličkim zemljama. Pravih vjernika je, inače, kod nas danas otprilike koliko i prije dvadesetak godina. U bivšem je društvu Crkva bila marginalizirana, ali podjednako je ljudi na osobnoj razini prakticiralo vjeru. Razlika je što su im se u međuvremenu, barem deklarativno, pridužili i oni neodlučni, pragmatični i slično – tumači Markešić.
Blagodati odricanja
Kako bilo, većina će si od danas zbog korizme nešto uskratiti. Oko 17 posto muškaraca odreći će se tako, među ostalim, čašice, a žene će najstrože reducirati hranu. Osim što većinu ne vode vjerski motivi, ni izbor 'posta’ nije uvijek na visini. Što s vjerom ima želja da se izgubi koji centimetar oko struka?
– Da, to je prije oblik dijete nego korizma. No, nema ništa loše u tome što će mnogi u tim tjednima koristiti blagodati korizme za neke male, obične ciljeve. Takve su se navike ustalile posljednjih desetljeća, a idu dotle, kao u Austriji recimo, da se vjernici odriču vožnje automobilom.
Vrijedno je, međutim, podsjetiti i da si mnogi postavljaju uistinu plemenite ciljeve: skrb za bolesne, starije, pomirenje ako su s nekim u zavadi i sl. – kaže Markešić.
Izvor: Večernji list
