Kaštela su s 20 tisuća stanovnika imala dva rendgena, a danas...

OSTAJU BEZ RADIOLOGA
Dugogodišnji kaštelanski radiolog dr. Joško Biliškov planira krajem ove godine odlazak u mirovinu. Ni prvi ni zadnji, reklo bi se, kad bi se znalo tko će ga naslijediti na mjestu radiologa u ambulanti u Kaštel Starom.

Nasljednika nema, izvjesno je, barem sljedeće četiri godine. Nekoliko liječnika koji su započeli specijalizaciju u ovoj grani medicine tek su odradili prvu od obveznih pet godina specijalizacije. Dodatno je pitanje hoće li netko od njih dospjeti baš u Kaštela. Problem manjka liječnika radiologa prisutan je, naime, u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

– Malo sam umoran – reći će dr. Biliškov u ugodnom razgovoru vođenom u pauzi između obveza na njegovu radnome mjestu.

– Javljaju se i prve zdravstvene tegobe, sa 60 godina nema toga tko nema problema. Dobro je dok nisu ozbiljni – dometnut će.

– U takvoj situaciji nemoguće je planiranje rada na duže rokove, jer tko zna gdje ću biti za mjesec-dva, a za upisane pacijente nema zamjene. Volim ovaj posao, ali postao je prezahtjevan, previše te okupira – nabraja nam svoje razloge povlačenja nakon punih 38 godina rada.

U radnom vijeku na bolovanju samo dvaput

Tijekom cijelog radnog vijeka na bolovanju je bio dva puta, zbog operacije žuči i loma noge, prisjeća se. A radni vijek započeo je u Prgometu kao liječnik opće prakse. U to doba u Prgomet se putovalo preko Trogira, u ambulanti je bio do deset sati, a onda je autom obilazio pacijente u susjedstvu. I tako do završetka specijalizacije. Bilo je to, kaže, najljepše razdoblje rada.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

– U moje doba specijalizacija je trajala tri godine, a danas traje pet godina. Radiolog koji dođe u Dom zdravlja radi na rendgenu i ultrazvuku, a onaj koji ode u bolnicu koristit će svoje znanje i na CT-u, magnetskoj rezonanciji, mamografu. Preskupo je školovati ih pet godina a da rade samo dio posla za koji su osposobljeni – mišljenja je dr. Biliškov. Problem bi se mogao riješiti, predlaže, tako da osnova rada bude u bolnici, a dio u domovima zdravlja za rendgen i ultrazvuk.

Rad u bolnici mladim je liječnicima privlačniji i zbog mogućnosti veće zarade u odnosu na Dom zdravlja. S dežurstvima u bolnici može se zaraditi i do 15.000 kuna, a u Domu zdravlja do 8500 kuna.

Prema riječima dr. Biliškova, nije problem gdje se aparat nalazi, u bolnici u Splitu ili u Domu zdravlja u Kaštelima, nego čekanje na snimanje. Svejedno je ako je aparat u Kaštelima, a morate čekati red za snimanje.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Premda je imao priliku otići raditi u splitsku bolnicu, nije prihvatio, a budući da je naslijedio očevu kuću u Kaštelima, izostao je i financijski motiv. Osim toga, reći će i da Kaštelani nisu pretjerano ambiciozni, zadovoljavaju se onim što imaju, nisu gladni, pa ni prisiljeni biti probitačniji.

Čovjek zasluži opuštanje

Raditi, međutim, u Kaštelima prije 30 godina i sada velika je razlika. U vrijeme kad su Kaštela imala dvadesetak tisuća stanovnika, uz ambulantu u Starome, rendgen je imala i ona u “Jugovinilu”. Na oba rendgena bilo je angažirano sedam ljudi. Danas Kaštela imaju gotovo 40 tisuća stanovnika, a samo jedan rendgen na kojemu rade jedan radiolog i jedan inženjer. Osim na rendgenu, radiolog dr. Biliškov, dakako, radi i na ultrazvuku.

– Netko kaže, radit ću dok mogu, a ja ću radije ostale godine života provesti u vrtu. Imam tisuću kvadrata okućnice u Lukšiću i stotinjak maslina na Kozjaku. Meni taj segment rada u prirodi nitko ne može platiti. Nakon ovoliko rada čovjek zasluži opuštanje – s osmijehom će naš sugovornik. – Pročitat ću knjige koje nisam stigao pročitati, pogledati propuštene filmove, družiti se s prijateljima.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Nakon sukoba Gotovca i Budiše povukao se iz HSLS-a i politike

Kaštelani se sjećaju djelovanja dr. Biliškova u Kriznom stožeru za obranu Kaštela za vrijeme Domovinskog rata, ali i po angažmanu u politici. Kao član HSLS-a bio je vijećnik u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije u mandatu kad je prvi put župan bio Kruno Peronja. – HDZ je bio prežestok za moj ukus – obrazlaže dr. Biliškov odabir stranke. Kad je Ivica Škarić bio predsjednik splitskog HSLS-a, ponudio mu je prelazak u profesionalne političke vode. Umjesto toga, dr. Biliškov se povukao i iz politike i iz stranke. Bilo je to nakon sukoba Vlade Gotovca i Dražena Budiše.

Izvor: Slobodna Dalmacija


Izdvojeno

 
 

Uvjeti korištenja    Impressum    Korištenje kolačića    Kontakt    Marketing
Copyright © 2026. Portal.hr. Sva prava zadržana.