Korištenjem obnovljivih izvora energije Hrvatska bi mogla osigurati sigurnu opskrbu, a izgradnjom vjetroparkova i vjetro-farma otvorio bi se i prostor domaćoj industriji, koja bi svoj interes mogla pronaći u proizvodnji vjetroturbina, montaži, građevinskim i elektroradovima. S instaliranjem 200-tinjak vjetrogeneratora Dalmacija bi, primjerice, osigurala čak 50 posto svojih potreba, a 500 ljudi imalo bi posao. Vjetropark Svilaja
Unatoč golemom interesu tvrtki koje u ovom trenutku djeluju u Hrvatskoj, a njih je desetak uključeno u Grupaciju obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, država još uvijek nema u cijelosti izrađenu zakonsku regulativu koja bi im omogućila izgradnju i na koncu eksploataciju vjetroparkova. Tvrtka "Rade Končar" kroz godinu i pol trebala bi realizirati projekt na lokaciji Pomeđeno brdo kod Konjskog, a u Sinju bi na Bilom brigu, na Kamešnici i brdu Visoka, prema pismu namjere, vjetroelektrane gradilo društvo EKO iz Splita.
Vjetropark se planira i u Katunima kod Šestanovca, gdje je njemačka tvrtka Jura energija u izgradnju osam vjetroturbina spremna investirati 15 milijuna eura, a ista tvrtka zainteresirana je i za izgradnju vjetroparka Svilaja. U svim slučajevima izvođači bi trebale biti domaće tvrtke.
Veliki potencijali
Španjolska tvrtka EHN gotovo šest godina radi na pripremi takvih projekata, a oni se ne mogu realizirati dok se ne riješi zakonska regulativa. Mirko Tunjić, direktor razvoja istoimene hrvatske tvrtke, koja djeluje u španjolskoj grupaciji, prisutnoj u 25 zemalja svijeta, ipak očekuje da će tijekom ove godine zakoni biti doneseni, na što uostalom Hrvatsku obvezuje i Europska unija.
Prema planovima ove tvrtke, tijekom sljedeće godine moglo bi se pristupiti realizaciji izgradnje manjeg vjetro-parka na Oporu, lokaciji iznad Kaštela. Osim na ovoj lokaciji, EHN je proteklih godina uspostavio mrežu meteoroloških postaja diljem Dalmacije.
— Potencijali su veliki - kazao nam je Tunjić, te je pripomenuo kako bi se ipak gradili manji vjetroparkovi, s obzirom da reljef u Hrvatskoj ne podržava veće. Kvaliteta vjetra do sada nije bila zadovoljavajuća na svim lokacijama, pa se tako, primjerice, nakon dvogodišnjeg ispitivanja, odustalo od vjetroelektrane na području iznad Dugog Rata. Sustavna analiza vjetropotencijala provodi se u Sinju, Šibeniku, Lećevici, Solinu, Radošiću iznad Kaštela i na drugim lokacijama.
Svjetski trend
— Golemi troškovi uvoza doveli bi investiciju u pitanje i stoga smo orijentirani isključivo na domaću proizvodnju. "Končar", kao proizvođač sličnih uređaja, već radi na razvoju prototipa vjetrogeneratora. Gradnja vjetroparkova trend je u cijelom svijetu, a na proizvođače treba čekati i stoga ovdje vidimo otvoreno tržište za naše tvrtke koje i te kako mogu biti konkurentne - kazao je Tunjić.
Čelične konstrukcije za vjetroelektrane već neko vrijeme uspješno proizvodi Brodogradilište specijalnih objekata u Splitu, a "Ðuro Ðaković" usvojio je proizvodnju uređaja koji će pridonijeti većem korištenju obnovljivih izvora energije.
Zabrana na otocima
Vladina uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa, kojom se tisuću metara od mora zabranjuje planiranje vjetroelektrana, onemogućila je realizaciju projekta na otocima, gdje vjetra zapravo najviše ima. — Upravo na otocima ovakvo prikupljanje energije bilo bi od velikog značenja ponajprije zbog loše opskrbe električnom energijom, što će u bliskoj budućnosti utjecati na turističke usluge - ističe Tunjić.
Po iskustva u Navarru
Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije sa županom Antom Sanaderom na čelu nedavno je posjetilo najveći vjetropark Gerinda u Španjolskoj pokrajini Navarre gdje je instalirano 200 jedinica. Bili su zadovoljni viđenim, potvrdio nam je župan Sanader, koji je pripomenuo kako je Županija sugerirala općinama Lećevica Prgomet i Radošić da u svojim prostornim planovima planiraju manje vjetroparkove. - Inzistiramo na tome da, ako dođe do realizacije projekata, na njihovoj izgradnji budu angažirani domaći stručnjaci - naglasio je Sanader.
Izvor: Slobodna Dalmacija
