Hrvatska je tijekom 2003. godine za informatizaciju društva iz proračuna izdvojila sedamdesetak milijuna kuna. Za dostizanje naprednih zapadnoeuropskih i svjetskih standarda taj bi se pak iznos trebao višestruko uvećati, i to ne samo iz državnog proračuna, već i iz privatnih investicija. Koliko je pak stanje u Hrvatskoj katastrofalno kad se govori o e-Hrvatskoj, pokazuju podaci o korištenju širokopojasnog pristupa internet. Tako su u 2003. godini bila registrirana samo 642 individualna i 3741 poslovnih korisnika - što je mizernih 0,7 posto građana. Liberalizacija tržišta (jer HT je definitivno i ma koliko oni šutjeli o tome... monopolist!), odnosno konkurencija omogućit će padanje cijena, i to će biti glavni pokretač povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa internetu - poručio je Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku, i naglašava kako širokopojasne veze (broadband) omogućuje stalnu, brzu i jeftinu vezu na internet te tako i njegovo jače korištenje s uslugama poput e-zdravstva, e-obrazovanja, e-pravosuđa, e- državne uprave, pa u konačnici i trgovine i zabave. Vlada tako namjerava, jednako kao i Europska unija, ubrzano početi izgrađivati društvo temeljeno na znanju i visokim tehnologijama. To znači kako bi Vlada u sljedećem razdoblju željela modernizirati javne usluge i potaknuti produktivnost, dok će glavna područja aktivnosti biti izgradnja širokopojasne infrastrukture te aplikacija i sadržaja ...
UVJET ZA E-HRVATSKU JE RAZVOJ BROADBANDA
Bez hitnih mjera za internetizaciju
Zahvaljujući zakasnjeloj liberalizaciji tržišta, slabo je razvijen i kabelski pristup internetu
SAD kao jedno od najrazvijenih svjetskih gospodarstava godišnje izdvaja za e-investicije oko 1,1 bilijardi dolara, što predstavlja oko 13,5 posto BDP-a, a Hrvatska je tijekom 2003. godine za informatizaciju društva iz proračuna izdvojila sedamdesetak milijuna kuna. Za dostizanje naprednih zapadnoeuropskih i svjetskih standarda taj bi se pak iznos trebao višestruko uvećati, i to ne samo iz državnog proračuna, već i iz privatnih investicija.
Upravo zato, poručio je državni tajnik za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić na 4. e-business forumu, Vladin će Ured podržati, zasad još uvijek tihu, inicijativu hrvatske ICT industrije za osnivanjem konzorcija i zajedničkim jačanjem pozicija na tržištu.
Koliko je pak stanje u Hrvatskoj katastrofalno kad se govori o e-Hrvatskoj, pokazuju podaci o korištenju širokopojasnog pristupa internet.
Tako su u 2003. godini bila registrirana samo 642 individualna i 3741 poslovnih korisnika - što je mizernih 0,7 posto građana. Iako se posljednjih mjeseci taj broj povećao za nekoliko tisuća zahvaljujući završetku pokusne faze korištenja MaxDSL-a kojeg nudi (lokalni monopolist) Hrvatski telekom.
Slaba raširenost broadbanda
Raširenost broadbanda kao preduvjeta za širenje e-sadržaja još uvijek je na izrazito niskim granama, a Hrvatska je na samom začelju europskih zemalja.
2.jpg)
- Liberalizacija tržišta, odnosno konkurencija omogućit će padanje cijena, i to će biti glavni pokretač povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa internetu - poručio je Miroslav Kovačić i naglašava kako broadband omogućuje stalnu, brzu i jeftinu vezu na internet te tako i njegovo jače korištenje s uslugama poput e-zdravstva, e-obrazovanja, e-pravosuđa, e- državne uprave, pa u konačnici i trgovine i zabave.
Vlada tako namjerava, jednako kao i Europska unija, ubrzano početi izgrađivati društvo temeljeno na znanju i visokim tehnologijama. To znači kako bi Vlada u sljedećem razdoblju željela modernizirati javne usluge i potaknuti produktivnost, dok će glavna područja aktivnosti biti izgradnja širokopojasne infrastrukture te aplikacija i sadržaja.
Koliko je pak dugačak put pred Hrvatskom, pokazuju i podaci prema kojima broadband u, primjerice, zemljama Beneluxa koristi čak 12 posto korisnika s internet vezom, odnosno u zapadnoj Europi ima oko 20 milijuna širokopojasnih priključaka.
Do 2007. godine poslovnih i individualnih veza moglo bi biti oko 62 milijuna, prema pretpostavkama IDC-a i EITO-a.
Zastoj u liberalizaciji
DSL kao tehnologija ostat će na prvom mjestu broadband tržišta, predviđaju europski stručnjaci s oko 74 posto udjela na tržištu, dok će oko dvadesetak posto imati kabelsko spajanje na internet.
Upravo je pak zastoj u liberalizaciji hrvatskog telekomunikacijskog tržišta, tvrde stručnjaci, usporio i razvoj kabelskog pristupa internetu, tvrde iz tvrtke DCM s nacionalnom koncesijom za kabelsku televiziju.
- Da je hrvatsko tržište ranije bilo kvalitetnije regulirano, liberalizirano i kontrolirano razvoj kabelskog interneta i DCM kao koncesionara znatno bi se brže razvijali - naglašava direktor marketinga u DCM-u Damir Hajduk.
Još bez konkretnih mjera
Iako nije želio iznijeti podatke o broju korisnika Hajduk je napomenuo kako su oni znatno veći od onih za broadband, čemu je ponajviše pridonijela jeftinija cijena usluge.
Kako bi ipak državna uprava, pravosuđe i pilot projekti u zdravstvu prije postali operativni, a paralelno i informatizacija školstva i kućanstava, iz Vlade najavljuju Strategiju razvoja širokopojasnog prijenosa podataka i Provedbenog plana.
Na žalost, neke hitnije mjere na prošlotjednom 4. e-business forumu ipak se nisu mogle čuti.
