NACRT PRIJEDLOGA OVRŠNOG ZAKONA RADNE GRUPE NA ČELU S PROF. DR. MIHAJLOM DIKOM POSLAN SUDOVIMA Prema prijedlogu radne grupe na čelu s prof. dr. Mihajlom Dikom, novi ovršni zakon omogućio bi pljenidbu cijele dužnikove plaće! Sad, naime, Ovršni zakon daje mogućnost zapljene samo dijela plaće, a ako prijedlog dobije zeleno svjetlo u sudovima, Ministarstvu pravosuđa, Vladi i Saboru, ubuduće bi vjerovnik mogao sjesti na cijelu plaću.
Suglasnost sa zapljenom
Doduše, takvih zapljena ima već i sada, ali odvjetnici to mogu uspješno osporavati na sudu. Riječ je o suglasnosti za zapljenu, instrumentu kojim se banke služe, a dužnici ih ovjeravaju kod javnih bilježnika. Pri dizanju kredita, banka bi morala dužnike upozoriti što potpisuju i kakve su posljedice. Suglasnost sa zapljenom ima snagu rješenja o ovrsi, što znači da se banka, ako dužnik ne plaća ugovoreno, naplaćuje bez sudskog postupka, na plaći, ali i na drugoj imovini! Prema obrazloženju, mogućnošću zapljene cijele plaće povećava se nečija kreditna sposobnost. Stav je pravnika da svatko mora biti slobodan u raspolaganju svojom imovinom i da su zaštitna ograničenja - suvišna.
Javne dražbe imovine
Ubuduće dužnici neće moći lako pobjeći pred vjerovnicima, jer bi podaci o nečijim primanjima, tvrtki ili vlasništvu bili transparentniji. Predviđa se, naime, da vjerovnik ubuduće može mnogo lakše do podataka o tome gdje netko radi, dobiva li mirovinu, ima li registriran automobil, ima li njegova tvrtka račun za redovito poslovanje! Na zahtjev vjerovnika, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje morao bi u roku od osam dana dati podatke je li netko u radnom odnosu i kod koga ili prima mirovinu. MUP bi morao dati podatke ima li netko automobil, a Fina podatke o računu za redovito poslovanje nekog poslovnog subjekta. Ako takav prijedlog bude prihvaćen, značit će sasvim sigurno znatno efikasniju naplatu dugova, posebno u osobnim odnosima, pa bi majke lakše utjerivale alimentaciju od "zaboravnih"očeva, ako budu mogle lako doznati podatke, primjerice, o njegovim prihodima i računima. Strože odredbe predviđene su i za dražbu nekretnina. Prema trenutačnom zakonskom rješenju, koje je nedavno doneseno, ako kuća ili zemlja nisu prodane na dva ročišta, na trećem su mogle biti prodane po sniženoj vrijednosti, ali ne ispod jedne polovice utvrđene vrijednosti. Ubuduće bi se imovina mogla prodavati na dražbama još jeftinije, do jedne trećine vrijednosti. Ako je riječ, primjerice, o kući vrijednoj 300.000 kuna, ona bi na trećoj dražbi mogla otići i za 100.000 kuna. Ideje da se imovina prodaje čak i za jednu kunu ipak nisu prihvaćene, iako je takvih primjera bilo u praksi, pa je takvu odluku ukinuo i Ustavni sud.
Javni bilježnici svoj su dio posla u provođenju ovrha trebali preuzeti u listopadu, no novi prijedlog zakona njihovu ulogu mijenja i prije nego što su preuzeli što im je prvobitno bilo namijenjeno. On bi i preuzeli, prema ovom prijedlogu, samo naplatu ovrha na temelju vjerodostojne isprave. U to idu, primjerice, neplaćeni računi za komunalije, telefon, kreditne kartice, a takvih je predmeta na desetke tisuća na sudovima. Vjerovnici, odnosno ovrhovoditelji, ubuduće bi sami birali javne bilježnike uz čiju bi pomoć naplaćivali zaostale račune! Među bilježnicima se komentira kako bi takva odredba mogla narušiti ravnopravnost bilježnika.
