UPITNA OPSTOJNOST REZERVATA
Početak radova na rotoru Pantan mnogi su dočekali kao buduće rješenje problema na opasnom raskrižju između Trogira i Kaštela, no zbog tih radova postavilo se pitanje opstanka tamošnjeg ornitološko-ihtiološkog rezervata, gdje su bageri već zahvatili obalu izvora Pantan.
Da je bagerima započeta devastacija rezervata, novinare je upozorio dr. Mladen Pavić, vlasnik obnovljene renesansne mlinice, koji se prije obraćanja javnosti putem medija, obratio i na adrese nadležnih u resornom Ministarstvu, Upravnom odijelu za prostorno uređenje u Trogiru, Konzervatorskom odijelu, Hrvatskim vodama te Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, no nije postigao mnogo, a nitko od njih nije se odazvao niti pozivu da dođe i pogleda što se na Pantanu radi.
- Kopanjem same obale pored izvora došlo je u pitanje postojanje jezera, rijeke i lagune te 2 tisuće kvadrata pod trskom gdje obitavaju različite ptičje vrste, a otkopavanjem starih zidina obale izvora uništava se i povijesna baština – kaže dr. Pavić.
Isto tako dr. Pavić naglašava da nisu imali priliku vidjeti dozvole za građenje, ali iz projektne dokumentacije je vidljivo da će se tu izgraditi cesta široka 8 metara na koju vodi izlaz iz zatvorenog vojnog tunela te se izvor u rezervatu premošćuje kamenim tzv. gambionskim košarama, što stvara dodatnu opasnost za izvor.
- Mi pozdravljamo izgradnju rotora, koji je potreban, no rotor kakav je planiran i projektiran, koji devastira ovo područje je neprihvatljiv. Smatramo da još ima vremena i prostora da se rotor napravi u gabaritima i na lokaciji na kojoj neće biti opasnost već u skladu s krajobrazom, bez da se ornitološki rezervat devastira – ustvrdio je Mladen Pavić te novinare informirao kako je za zaštitu Pantana pokrenuo upravni spor.
Krajnje vrijeme za reakciju
Podršku nastojanjima da se sačuva rezervat Pantan, dali su i neki eko aktivisti, posebno biologinja Ivna Bućan, koja je razočarana nereagiranjem nadležnih, a posebno Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, gdje je angažirana kao savjetnica-volonterka.
- Ono što se sprema ovoj ljepoti je nečuveno. Moram spomenuti da je 1991. godine raketa pala i srušila istočni dio ovog mlina, na što smo se svi zgrozili. Na sreću ta šteta je bila obnovljiva i sve je obnovljeno. Ako se ovi radovi nastave onda će to biti kao da je i danas na ovo područje ispaljena raketa, i to hrvatska raketa ispaljena na hrvatsko tlo, a nastala šteta više ne bi bila obnovljiva. Sagledavajući sve što se događa, očito je da je sve još uvijek rješivo, rotor se može samo malo izmjestiti, ali krajnje je vrijeme da nadležni reagiraju – kazala je prof. Bućan.
