Nedavno objavljena vijest da je državni Savjet za prostorno uređenje RH dao negativnu ocjenu megaprojektu "Brijuni-rivijera" u javnosti je prihvaćena sa značajnim zanimanjem.Savjet je tu ocjenu obrazložio time da je projektom zapostavljen prostorno-planerski, urbanistički, kulturno-pejsažni i gospodarski aspekt Brijuna, te da predstavlja multiplikacijsku apartmansku izgradnju.
Na čelu toga, za hrvatski prostor glavnog tijela nalazi se ugledni splitski arhitekt dipl. ing. Jerko Rošin, koji se u gotovo svim svojim javnim istupima nedvosmisleno suprotstavljao apartmanskoj izgradnji na našoj obali i otocima kao najpogubnijem obliku devastacije prostora.
Zato doista čudi da je upravo u Kaštelima, na prostoru bivšeg "Jugovinila", projektirao naselje od 1500 (slovima - tisuću i petsto) apartmana!!! Istina je da ono ruglo koje je ostalo od tvornice treba sanirati i bilo bi prirodno da ima turističku namjenu, ali zašto to ne bi bilo učinjeno izgradnjom primjerenih hotelskih kapaciteta, jer poznato je da apartmani u urbanim sredinama nemaju turističku, nego stambenu namjenu (primjer Žnjana)!?
Prostor bivšeg "Jugovinila"
I to se događa u Kaštelima, u kojima je proporcionalno najveći priljev stanovništva u državi i koja su do 1990. godine imala manje od 30.000 stanovnika, a danas ih imaju više od 40.000, i u kojima se svaki mjesec podnese više od 100 zahtjeva za mjesto prebivališta! U Kaštelima, u kojima "hara" nekoliko građevinara koji na minimalnim kvadratima zemljišta grade maksimalan broj stanova za tržište (na oko 1000 metara četvornih i do 20 stanova!) i najčešće se — bar što se tiče visine objekata — ne drže propisanih gabarita.
Sve to ne prati nužna infrastruktura, još manje nova radna mjesta, a stara su uglavnom ugašena.
U Kaštelima, vladaju prostorna konfuzija i kaos koji su započeli dok su Kaštela bila u splitskoj općini, a danas kulminiraju!
Planiranim premještanjem budućega tunela kroz Kozjak ispod Malačke istočno, izlazom u Dugobabe, taj veliki i dragocjeni prostor Kaštelanske zagore ostaje slijepo crijevo, umjesto da se na njemu razvija gospodarstvo poput onoga u Dugopolju.
I konačno, u Kaštelima koja više nemaju svojih po ljepoti opjevanih sedam sela - sedam labudova, a izuzetno vrijedno i plodno, nekih 5500 hektara veliko (i obrađeno!) Kaštelansko polje pretežno je pod betonom, osim nekoliko (po GUP-u) rubnih "krpica", uglavnom u podnožju Kozjaka.
Zbog svega navedenog bilo bi pošteno da Kaštelani znaju zašto je, po čijem nalogu (jer gradska vlast to nije naručila), za koga i po koju cijenu prvi čovjek za prostorno uređenje (i očuvanje) u državi i deklarativni protivnik apartmanizacije Jadrana Kaštelanima zabio "šaku u oko" i u Kaštel Sućurcu projektirao još jedan Sućurac — apartmanski!
Izvor: Slobodna Dalmacija (Tribina)
