Objavljujemo tekst o stanju i ciljevima informatizacije državne uprave u Hrvatskoj što će ga sutra u Bangkoku na Drugoj skupštini IPAIT-a pred predstavnicima iz 40 zemalja izložiti predstavnik Odbora za informatizaciju Hrvatskog sabora. Sljedeći Akcijski plan za e-Europu, vec prihvaćen od svih članica i kandidata za EU, temelj e-Governmenta i informatizacije državne uprave čine dokumenti "e-Hrvatska" i "Hrvatska u 21. stoljeću", kao i novoobznanjeni "Projekt e-Hrvatska 2007.". Osnovni ciljevi su omogućiti građanima primanje informacija i traženje dokumenata od vladinih ureda ili ureda lokalne uprave, pojačavajući i potičući internet komunikaciju građana s gospodarstvom i gospodarskih subjekata međusobno, te pretvarajući državnu upravu u transparentan, brz i efikasan servis za građane. Osim toga, ovo znači i poticanje informatizacije školskog sustava, razvijajući školske nastavne programe pogodne za učenje preko Interneta, odnosno za cjeloživotno usavršavanje. Ali jednako tako znači ubrzavanje informatizacije zdravstva.
Vlada i Sabor trebaju pružiti zakonsku podršku ovim nastojanjima, podupirući suradnju privatnog i javnog sektora. Treba napomenuti kako razvoj informatičkih i komunikacijskih tehnologija znači da možemo pomicati fokus naših nastojanja s pukog razvoja i promicanja tehnologije u pretvaranje Interneta u najefikasniji oblik javnog nadzora državne i lokalne uprave.
Kao prvo, standardizirani računovodstveni format (zapis) može biti ustanovljen za sve državne i lokalne urede. Ovo, zajedno s javnim obznanjivanjem svih državnih i lokalnih proračuna na Internetu može bez sumnje pridonijeti smanjenju nepotrebnih rashoda državne i lokalne uprave. Uostalom, zakonska obveza plaćanja poreza mora uključiti javnu kontrolu trošenja svih proračuna. Drugo, može se ustanoviti javni on-line registar građanskih zahtjeva javnoj upravi, čime bi se unaprijedila komunikacija građana s upravom, ali i brzo vidjelo gdje su ključni zastoji u odlučivanju u uredima državne i lokalne uprave. Sličan registar sudskih sporova ili predmeta u pravosuđu bi brzo ukazao na probleme i zastoje u pravosuđu. Sve ovo priziva stalna pitanja narušavanja privatnosti naših građana od državnih službi. S druge strane, razvoj i ubrzavanje informatizacije državne uprave mora uključiti uvođenje takve uloge osobne iskaznice koja će uz optimalnu zaštitu privatnosti omogućiti računalno povezivanja građana s razasutim evidencijama u javnim službama, te tako pridonijeti ili posve ukloniti varanje socijalnih fondova i olakšati naplatu poreza.
Dobro je što je u svrhu koordinacije svih procesa informatizacije formiran Središnji ured za e-Hrvatsku na Vladinoj razini. Međutim, još je važnija standardizacija raznih dokumenata i postupaka unutar javnih ureda.
Prvo, standardizirani zapis treba biti definiran za svaki dokument u javnim uredima, ali i standard dnevnog arhiviranja i kriptiranja podataka. Drugo, nužno je licenciranje tvrtki za pružanje programske podrške, te definiranje gornje i donje granice i za informatičku opremu i za software, kako bi se očuvala kvaliteta, a ipak smanjili nepotrebni troškovi. Treće, nužni su seminari za zaposlenike i kao trajno usavršavanje i kao posebni tečajevi za novu opremu ili programe, što pada na teret dobavljača opreme ili programa. Četvrto, nužno je pohranjivanje dokumentacije za svaku fazu unaprjeđivanja informatičke opreme ili programa. Peto, osiguravanje javnih natječaja za instaliranje, ili nabavu ili održavanje opreme ili programa, u cilju razvoja tržišta u RH. Šesto i jako važno, standardizirano licenciranje privatnih tvrtki podobnih za rad s državnom i lokalnom upravom, sa stajališta njihove stručnosti i sa stajališta sigurnosti! Sedmo, zakonska podrška i pridržavanje ugovorenog s dobavljačima opreme ili programa za javne službe, uz nadzor od strane nadležnog saborskog Odbora za informatizaciju. Unatoč tome, velik broj javnih ustanova i službi vec pruža on-line usluge građanima i gospodarskim subjektima, od Fine do Regosa.
Na žalost, treba napomenuti kako je svaki daljnji napredak e-Governmenta u RH kao servisa građana i gospodarstva ograničen razvojem Interneta u RH. Procjene nevladinih udruga ili neovisnih korporacija poput IDC-a govore da broj korisnika Interneta u RH prelazi 26 posto. Aktivnih korisnika je 21.5 posto, od čega je 48 posto zaposlenika u javnom i privatnom sektoru, a 38 posto čine znanost i školstvo. Međutim, od svih korisnika Interneta u RH manje od 2 posto ima pristup Internetu preko brze, tj. broadband veze, dok veliku većinu i dalje čine modemski pristupi Internetu, kroz analogne ili ISDN modeme.
