"Najveći problem je u glavama ljudi. Svake godine uporno se trudim ljudima objasniti i na lokalnoj i na državnoj razini što mi radimo i zašto je to važno za turističku ponudu", mišljenja je Darko Erceg, predsjednik Grupacije pustolovnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) te vlasnik agencije 'Biokovo active holidays' iz Makarske. Pustolovni turizam samo je jedan od oblika alternativne turističke ponude koja bi mogla proširiti sezonu. U nju spadaju i zdravstveni turizam i tzv. wellnes, vjerski turizam, ekoturizam, kulturni i dr. oblici koji još uvijek čine 'underground' naše turističke scene.
Rakija, vino i rafting 
Hrvatska je zahvaljujući geografskoj različitosti idealna za sve oblike pustolovnog i ekstremnog turizma. Zadnjih godina pojavljuje se sve više agencija koje nude programe raftinga, canyoninga, trekkinga, paraglidinga i ostalih 'inga', nerazumljivih većini turistički djelatnika stare škole.
'Nalazimo na malo razumijevanja kod državnih institucija. Hrvatska turistička zajednica ne prepoznaje mogućnosti pustolovnog turizma. Za njih se radi o premalom broju gostiju koji se interesiraju za ovakav način odmora. Sve se svodi na entuzijazam i kreativnost nekolicine pojedinaca', žali se Erceg. Zanimljivo je da najviše posla njegova agencija ima prije ili nakon glavne turističke sezone kad mu dolaze istinski zaljubljenici 'adrenalinskog' turizma, većinom Francuzi.
Alternativni oblici turizma temeljeni na sportu traže dobru organizaciju. Najveći problem je što nije riješena zakonska regulativa pa turisti nisu dovoljno sigurni. Erceg očekuje da bi uskoro trebao biti donesen Pravilnik o izvođenju pojedinih oblika pustolovnog turizma koji bi unio reda na tržište.
'Trenutno, svatko tko poželi može odvesti grupicu Čeha na rafting ili canyoning, a da o tome nema blage veze. Tako se na cesti blizu kanjona Cetine može naletjeti na tablu 'rakija, vino, rafting' nekog lokalnog poduzetnika, a na Biokovo turiste vodi 'King of Biokovo', domaći čovjek koji o planinarenju', tvrdi Erceg, 'ne zna ništa'.
Trenutno, svatko tko poželi može odvesti grupicu Čeha na rafting ili canyoning, a da o tome nema blage veze
Zdravstveni turizam protuzakonit
Zakoni, regulative i pravilnici, sažeto - birokracija muči i naš slabo razvijeni zdravstveni turizam. U Hrvatskoj trenutno ima 17 lječilišta i 16 wellnes centara. Lječilišta raspolažu s oko šest tisuća kreveta i godišnje ih posjeti nešto više od tridesetak tisuća gostiju.
Također, pri HGK-u od 1995. djeluje Zajednica zdravstvenog turizma čiji je gorući problem pitanje statusa. Ukratko rečeno, zdravstveni turizam u Hrvatsko je protuzakonita djelatnost, barem za postojeća lječilišta!
Zdravstveni turizam podrazumijeva da se lječilišta uz svoju osnovnu djelatnost bave i ugostiteljstvom i turizmom. Međutim, Zakon o ustanovama, među koje spadaju i lječilišta ne navodi zdravstveni turizam kao nešto čime se ustanova može baviti. Isto tako Zakon o ugostiteljstvu isključuje iz ugostiteljske djelatnosti ustanove kao što su specijalizirane bolnice i lječilišta.
Zbog neriješenog statusa nije moguća kategorizacija hotela te prilagođavanje svjetskim standardima.
Zdravstveni turizam u Hrvata se tako nalazi 'ni na nebu ni na zemlji', dok je na Zapadu to jedna od najunosnijih turističkih grana oko koje se vrte milijuni eura.
Kulturni turizam – neiskorištene mogućosti 
Svake godine na našoj obali ponavlja se ista priča. Kad zakaže naš osnovni 'proizvod', sunce i more, turisti bezglavo lutaju po našim 'lipim mistima', kupujući lažne školjkice i razrijeđeno maslinovo ulje umirući od dosade. Što mislite da im tada netko ponudi trodnevni izlet u Zagorje na razgledavanje srednjovjekovnih dvoraca, bi li odbili? Ili da pogledaju rekonstrukciju bitke na Krbavskom polju, a poslije s turskom sabljom u ruci iz suvenirnice kušaju lički sir?
Kultura i povijesna baština svuda u svijetu su jedni od glavnih turističkih mamaca. Čak 300 milijuna od ukupno 700 milijuna međunarodnih putovanja svake godine uključuje neke oblike kulture, a Svjetska turistička organizacija procjenjuje da će potražnja rasti po stopi od 15 posto godišnje do 2020. Kod nas kultura i društvo su, čini se još uvijek posvađani.
'Kultura je za državu samo teret i potrošnja, a ne nova formula poslovnog uspjeha', ukratko je objasnio postojeće stanje prof. dr. Tomislav Šola, predsjednik Zajednice kulturnog turizma pri HGK-u.
Prije dvije godine donesena je Strategija razvoja kulturnog turizma, također je osnovan i Ured za kulturni turizam u sklopu Hrvatske turističke zajednice, ali vidljivi pomaci, tvrdi Šola, još su uvijek minimalni. Uglavnom se sve svodi na individualne inicijative gradova i otoka koji njeguju tradicijske manifestacije i obrte, kao i nekoliko entuzijasta koji organiziraju kazališne, filmske i književne festivale.
Živjeti turizam
Kulturni pogon hrvatske neiskorišteno stoji 300 dana u godini. Još uvijek mnogima nije jasno da su kultura i turizam životno povezani - za turizam zarada, a za kulturne spomenike mogućnost prikupljanja novca za samoodržanje. 
Stanje u pustolovnom, zdravstvenom i kulturnom turizmu samo su neki od primjera hrvatskih mogućnosti i promašaja o kojima bi se mogla napisati podeblja knjiga.
Jedno je sigurno, odnos prema produženju sezone pokazat će koliko je stvarno naše društvo spremno – živjeti turizam. Šačica entuzijasta neće biti dovoljna da pretvori Hrvatsku u istinski turističku zemlju s prepoznatljivom ponudom. Ove godine bili smo hit na tržištu ali, kao što svi znamo, hitovi traju samo jedno ljeto…
Izvor: T-Portal, DugiRat Online
