Zbog učestalog poskupljivanja naftnih derivata, ugradnja plina u automobile u Hrvatskoj uzima sve više maha. "U prvih šest mjeseci ove godine napravljeno ih je više nego cijele prošle godine, što bi značilo da se autoplin ugradio u više od 1000 vozila", kaže Marinko Jakovljević, rukovoditelj Instituta za vozila u sklopu Centra za vozila Hrvatske.
"Kako raste razlika u cijeni između plina i benzina, tako raste i broj ugradnji autoplina", ističe.
Porast potražnje ugradnje potvrđuje i Thomas Murković, direktor tvrtke ThomGas, jednog od glavnih distributera opreme za postavljenja autoplina.
"Naši poslovni partneri, serviseri, imaju po deset ugradnji tjedno, a neki su bukirani sve do studenog", navodi Murković. Dodaje da se svjetska potražnja pet puta povećala, tako da ni tvornice ne mogu toliko brzo proizvoditi dijelove. "Ako se trend rasta cijene benzina nastavi, većina polovnih vozila bit će prisiljena na plinofikaciju. Za takva vozila to će biti jedino rješenje, budući da je i lož-ulje 40 posto skuplje od plina", procjenjuje Murković.
Autoplin je ukapljeni naftni plin sastavljen od propana i butana, baš kao i plin koji se koristi u kućanstvima. Kad se pogleda situacija s cijenama na svjetskom tržištu nafte vidljivo je da plin kao energent nema alternativu. Plin je najjeftiniji energent kojem se cijena od 3,05 kuna u posljednjih šest godina - od 1999. - nije mijenjala. Nekim vozačima se već nakon godinu dana vrati uloženo. Najbolji pokazatelj potražnje je taj što u svijetu trenutačno ima više od 10 milijuna automobila na plin. Velika Britanija je u zadnje četiri godine utrostručila broj korisnika autoplina.
"Evo već sedam godina imam plin u autu i nikakvih problema nisam imao. Dapače, do sada je bilo sve super, a pogotovo ga se isplati ugraditi u stariji auto, jer je tada mnogo jeftinije", naglašava Zagrepčanin Mario Franjević.
Hrvatska udruga za ukapljeni naftni plin već godinu dana, od svog postojanja, potiče građane da koriste plin. "Ukapljeni plin je jedan od rijetkih energenata kojeg Hrvatska ima u suvišku. Zašto ga onda ne iskoristiti. Mi samo želimo da ljudi imaju ono što je u Europi normalno, jer taj plin je, ako ga postavi stručnjak, bezopasan", uvjerava Zlatan Vavro, predsjednik Udruge i direktor Proplina.
I Vavro potvrđuje da je u posljednje vrijeme zabilježen veći porast potrošnje plina, što on smatra normalnom pojavom. No, primijećen je i velik deficit plinskih postaja, te servisera, kojih je trenutačno četrdesetak . "Upravo zbog toga, i sve većeg interesa ljudi, Proplin je uložio 2,5 milijuna eura i kupio 100 postaja, koja će se, kad se urede (uređeno ih je tridesetak), zainteresiranim građanima dati u najam da toče plin. Dodatnih 50 postaja kupila je Ina.
Također, sve je više zahtjeva za servisere, pa se krajem godine očekuje, bude li sve u redu, barem 80 ovlaštenih servisera", kaže Vavro.
Izvor: Vjesnik Online
