POTEZ OD TROGIRA DO OMIŠA, NAJZAGUŠENIJE PODRUČJE U HRVATSKOJ, U KATASTROFALNOM JE STANJU STANJU PA STRUČNJACI ZAHTIJEVAJU HITNA RJEŠENJASplitsko-dalmatinska županija, a pogotovo Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, kao i šire splitsko okruženje od Trogira do Omiša i Sinja, zaslužuje puno bolji tretman pri planiranju, izgradnji i rješavanju prometa.
Zato je nužno u jednu instituciju uključiti sve utjecajne političke i stručne snage Županije splitsko-dalmatinske i osigurati perspektivu razvoja ovog područja u prometnom i gospodarskom smislu - tvrdi dr. Jure Radnić, šef Katedre za mostove i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Splitu.
Profesor Radnić time je iznio svoj stav o prometnom rješenju na splitskom području, no stav i ostalih stručnjaka okupljenih na tribini o razvoju cestovne infrastrukture u Županiji.
Split, slažu se svi sudionici, ima loša prometna rješenja. Brza cesta Solin - Plano - Trogir je promašena, brza cesta Stobreč - Omiš zanemarena, a izgradnja omiške zaobilaznice pogrešna. Samo politika i struka zajedno ovaj važan dio Dalmacije mogu izvući iz prometnog i gospodarskog kolapsa.
Pokazuju to i najnoviji podaci automatskog brojenja prometa na svim cestama u Hrvatskoj, a koji upravo na splitskom području bilježe najveći prosječni godišnji rast.
Kroz Stobreč, uskim grlom na šest metara širokoj cesti između Splita i Omiša, ljeti dnevno prođu 59.182 automobila! Zagušenost ove ceste potvrđuje i prosječna godišnja statistika od 51.030 vozila dnevno.
Velik broj automobila zabilježen je i na solinskoj Širini, raskrižju između Splita, Solina, Trogira i Klisa, gdje ljeti prosječno prođe 47.259 automobila.
Katastrofa kod Omiša
Ako se ovo prometno opterećenje usporedi s brojem vozila na zagrebačkom čvoru Lučko od 55 tisuća vozila, velikogoričkoj obilaznici Velika Mlaka sa 36.590 automobila, riječkom čvorištu u Opatiji sa 21.065 vozila, dobijemo jasnu sliku o nesrazmjeru između realizirane cestovne infrastrukture i prometnog opterećenja - istaknuto je na tribini.
Izgradnju autoceste od Zagreba prema Splitu i dalje na jug nije pratila izgradnja pristupnih cesta između autoceste i Jadranske magistrale.
- Nedopustivo je da se ovakav problem događa zbog isprepletanja interesa dvaju trgovačkih društava, “Hrvatskih autocesta” i “Hrvatskih cesta”, pri rješavanju raspodjele nadležnosti ovih pristupnih cesta. Zato ove probleme treba integralno rješavati, bez obzira na nadležnosti, to više što promet ne poznaje administrativne podjele - kaže dr. Dušan Marušić.
S obzirom na intenzitet prometa i značaj prometnice kroz Kaštela, nužno je žurno dovršenje započetih radova, posebno na dijelu od Kaštel Kambelovca do Kaštel Lukšića, koji je i najopasniji - tvrdi Jozo Šitum iz Policijske uprave.
Radovi na omiškoj zaobilaznici počeli su u rujnu 2007. godine i nedopustivo kasne, još uvijek se kopa tunel, no njezino koncepcijsko rješenje te izgradnja potpuno su pogrešni.
Katastrofalna je činjenica da još godinama, čak i ako se njezina gradnja nastavi, dominantni potez te zaobilaznice neće moći biti u funkciji. Potrebno je da se konačno ozbiljno razmotri prijedlog rješenja korekcije trase zaobilaznice Omiša.
Nužno je i odmah pristupiti izgradnji brze ceste Plano - Prgomet, novom trasom za koju su već davno bila osigurana sredstva i koja je trebala biti realizirana. Ova kvalitetna prometnica nužna je za razvoj Rogoznice, Segeta, Trogira, Kaštela, kao značajnih turističkih destinacija, te konačno Splita.
Nužna je izgradnja i stavljanje u konačnu prometnu funkciju čvora Vučevica na autocesti te tunela Kozjak s vezom na Jadransku magistralu preko Kaštel Sućurca.
Od dosadašnjega prometnog rješenja čvor Vučevica - tunel Kozjak na Kaštel Kambelovac mnogo je kvalitetnije te za 15 kilometara kraće prometno rješenje čvor Vučevica - tunel Kozjak - Kaštel Sućurac - Solin - Split.
Nastavak ovog pravca je veza Kaštela preko Kaštelanskog zaljeva i Splita, na Brižinama, gdje bi, prema mišljenju stručnjaka, kopno trebalo biti povezano mostom spajajući kaštelanske Brižine sa splitskim Stinicama prema Dubrovačkoj ulici.
Pogrešna lokacija IGH
To je iskorak u budućnost, projekt hvale vrijedan, za koji je potrebno već sada poduzeti sve radnje kako bi što prije zaživio i uklopiti u planove.
- Lokacija nove veze Kaštela i Splita u blizini Vranjica i preko vranjičkog akvatorija, koja je iznesena u studiji Instituta IGH, potpuno je pogrešna - govori dipl. ing Ivan Vulić. Također je što prije potrebno izgraditi križanje s mravinačkom cestom kod Mercatora.
Hitnost traži i veza kopno - Čiovo jer sadašnje rješenje s novim pokretnim mostom istočno od postojećeg štetno je za UNESCO-ov grad Trogir.
- Treba sveobuhvatno i ozbiljno razmotriti povezivanja s podmorskim tunelom zapadno od grada u pravcu brodogradilišta Trogir. To novo rješenje može se relativno brzo realizirati u sklopu restrukturiranja brodogradilišta i novih planiranih sadržaja na ovom lokalitetu. Ovo rješenje bilo bi neusporedivo povoljnije - kaže prof. Jure Radnić.
Brza cesta Solin - Klis
Tragično je što je Split, grad s više od 200 tisuća stanovnika, s brze ceste na gradsku ‘žilu kucavicu’ spojen samo jednim prometnim trakom širokim svega 3,5 metra - otvoreno će o prometnom rješenju prilazu gradu sudski vještak Stanko Smodlaka.
Nemam ništa protiv toga da se Tunel “Sveti Ilija” gradi, ali zašto se on financira iz proračuna Hrvatskih autocesta, a brza cesta Solin - Klis iz proračuna Hrvatskih cesta? I onda se na ovoj cesti ne radi, a na Tunelu se radi - pita Smodlaka.
‘Klaonica’ od Solina do Trogira
Najviše zabrinjava crna statistika jer je na brzoj cesti Solin - Kaštela - Plano (Trogir) život od 2005. do 2010. godine izgubilo 26 ljudi - upozorava Jozo Šitum.
- Na toj brzoj cesti zabilježen je razmjerno najveći broj poginulih osoba u prometnim nesrećama. Uz to, od 2005. do 2010. godine na ovoj dionici bilo je 1237 prometnih nesreća u kojima je 146 ljudi teže ozlijeđeno. Izuzetno su opasni brojni improvizirani bočni priključci iz dvorišta, vinograda i maslinika na glavnu os brze prometnice. Također su vrlo problematična raskrižja Širina i raskrižje kod Mercatora u Solinu.
Izvor: Slobodna Dalmacija
