Veliki broj vozila na prometnicama srednje Dalmacije zabilježen minulog vikenda, još jednom je pokrenuo staru priču o potrebi građenja kvalitetnih višetračnih cesta koje bi rasteretile pomalo izboranu i prometom pritrujenu 45-godišnjakinju - Jadransku magistralu.Korak prema tom cilju predstavlja nedavno potpisani ugovor između Hrvatskih cesta i Europske investicijske banke o kreditu vrijednom 60 milijuna eura koji će se koristiti za gradnju četverotračnih cesta Solin—Plano i Stobreč—Dugi Rat, te dvotračne obilaznice Omiša s mostom preko rijeke Cetine.
Riječ je o projektu u koji hrvatska država do 2009. godine planira uložiti 203 milijuna eura, kako bi se razriješili cjelogodišnji prometni čepovi na širem području Splita. O opravdanosti planiranog ulaganja, čija realizacija bi trebala početi iduće godine, dovoljno govori činjenica da je cestovni potez Trogir—Split—Omiš, s prosječnim dnevnim tranzitom od 40 tisuća vozila, najfrekventnija prometna dionica u državi, s kojom se može usporediti samo cesta između Zagreba i Velike Gorice.
Dugogodišnji "papirnati" planovi, koji su dio četverogodišnje državne strategije gradnje i održavanja javnih cesta, uskoro bi trebali postati stvarnost.
Najskuplje od Stobreča do Omiša
Naime, već ove jeseni očekuje se početak radova na drugoj fazi brze ceste Solin—Klis i dogradnja postojeće prometnice prema Dugopolju i brdu Križice ponad Dicma, što bi se trebalo dovršiti do 2007. godine. Nakon punih 15 godina tako bi spomenute prometnice trebale biti izgrađene u punom profilu, počevši od zapadnog traka brze ceste s deset vijadukata, četiri tunela i podvožnjakom u čvoru Mravince.
Također, od sjevernog kraja brze ceste do Dugopolja dogradila bi se dva vozna traka. Projektirana dionica državne ceste D-1 duga je 14,4 kilometra, a ulaganje iznosi 250 milijuna kuna ili 32 milijuna eura. Prema riječima odgovornih iz Hrvatskih cesta, u tijeku je ishođenje građevnih dozvola, a dokumentaciju izrađuje Institut građevinarstva Hrvatske-Poslovni centar Split.
Najvažnija investicija od čak 125 milijuna eura ili 940 milijuna kuna, bit će cesta Stobreč—Dugi Rat—Omiš, koja će se graditi na potpuno novoj trasi iznad Podstrane, Jesenica i Duća, na južnoj padini Mosora. Tim činom, ističu stručnjaci, uklonio bi se veći dio zastoja i teškoća na preopterećenoj dionici Jadranske magistrale od Stobreča do istočnog izlaza iz Omiša, posebice tijekom turističke sezone.
Prema predstavljenom planu, od Stobreča do Dugog Rata gradila bi se četverotračna cesta, duga 11 kilometara, na koju bi se ulazilo na čvorovima kod splitskog TTTS-a, te ponad Strožanca, Jesenica i Dugog Rata. Na dvotračnoj dionici od Dugog Rata do čvora Omiš-istok, dugoj 10,3 kilometra, najvažniji objekt bit će most preko Cetine, dužine 180 metara.
Riječ je o tehnički najzahtjevnijem prometnom pravcu u središnjem dijelu Splitsko-dalmatinske županije, budući da će građevinari na padinama brda Perun i Poljičke planine morati izgraditi šest tunela, ukupne duljine 4,7 kilometara, te devet vijadukata. Ishođenje građevnih dozvola za obje dionice očekuje se do konca 2006. godine, a nedugo potom bi se na trasi trebali pojaviti i prvi strojevi.
Proširenje Magistrale od Solina do Planog kod Trogira je još jedan prometni imperativ, vrijedan 67 milijuna eura, koji bi se trebao riješiti ostvarenjem međunarodnog kredita. Građevinskih zahvata kroz Kaštela nije bilo još od 1963. godine, pa su vrijeme i ubrzana urbanizacija dovele do situacije da se državna cesta praktično pretvori u gradsku ulicu s brojnim ilegalnim pristupnim putovima, o čemu se negativno izrazio i ministar prometa Božidar Kalmeta.
U Kaštelima po četiri nadvožnjaka i podvožnjaka
U tom cilju obnovit će se dva postojeća južna kolnička traka, a sa sjeverne strane izgraditi dvotračni kolnik kroz svih sedam Kaštela, u dužini od 15,3 kilometra. Budući da je na temelju već ishođene građevne dozvole već u tijeku otkup zemljišta na dijelu trase od završetka solinske obilaznice do Kaštel Sućurca, u dužini od 4,2 kilometra, moguće je da radovi počnu već nakon završetka ljetne sezone.
Ishođenje građevne dozvole za relaciju od Kaštel Sućurca do Planog i istočnog dijela trogirske obilaznice, očekuje se do kraja ove godine, što će omogućiti početak radova tijekom 2006. godine.
Rasterećenje postojeće cestovne trase pokušat će se postići realizacijom po četiri nadvožnjaka i podvožnjaka, vijaduktom preko željezničke pruge u Kaštel Kambelovcu, te brojnim pješačkim objektima.
Prema postojećim planovima, raskrižja u Kaštel Sućurcu, Gomilici i Starom trebala bi biti izvedena u dvije razine kako bi se uklonili postojeći zastoji, ali već je pokrenuta inicijativa da svih sedam Kaštela dobiju denivelirana križanja zbog povećanja sigurnosti prometa.
Problem pristupnih putova
Uspješna realizacija obnove i dogradnje Jadranske magistrale od Solina do Planog ipak neće riješti sve probleme koje mještani imaju s pristupom svojim kućama, posebice iznad spomenute prometnice. Hoće li se za to pobrinuti lokalna samouprava, treba tek vidjeti.
U svakom slučaju, ostvarenje opsežnih planova riješilo bi stalne prometne teškoće na području splitske aglomeracije, koja broji gotovo 350 tisuća stanovnika, a taj broj se u ljetnoj sezoni nezaustavljivo umnožava. Istina je, zapravo, samo jedna - Splitu naprosto treba kvalitetna obilaznica i pristup Dalmatini u Dugopolju, ali i Prgometu.
KRIŽICE-DUGOPOLJE-SOLIN
- dograđuju se dva prometna traka na dionici Križice-Klis Grlo, sjeverno od Dugopolja, dobiva se četverotračna cesta
- od sjevernog kraja brze ceste do ulaza u Dugopolje dograđuju se još dva traka i dobiva se četverotračna cesta
- dograđuje se još jedan, zapadni trak na brzoj cesti od Solina do Dugopolja i dobiva se četverotračna cesta
STOBREČ-DUGI RAT-OMIŠ
- od Stobreča do Dugog Rata gradi se nova četverotračna cesta na južnoj padini Mosora
- od Dugog Rata do izlaza iz Omiša gradi se nova dvotračna cesta s mostom preko Cetine
TROGIR-SOLIN
- obnavljaju se dva postojeća traka, a sa sjeverne strane izgraditi još dva, dobiva se četverotračna cesta od čvora Plano do završetka solinske obilaznice
Izvor: Slobodna Dalmacija
