Cijeli se projekt organizirao u franšizu koja ugostiteljima nudi standardiziranu ponudu plave ribe, domaćega vina i maslinova ulja u tipičnim dalmatinskim tradicionalnim jelima - kaže predstojnik Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta prof. dr. Ante Kolega. Otvaranjem "Srdela snacka" u restoranu "Lapad" u Uvali, nastavljena je lani započeta hrvatska priča o domaćem lancu restorana brze hrane s tradicionalnim jelima baziranima na plavoj ribi.
U središtu gastronomskih interesa tako se našla godinama zapostavljana i podcjenjivana srdela koja je, ponuđena u šest "srdela snackova", koliko ih je od prošle godine otvoreno u po cijeloj Hrvatskoj, naišla na veliko odobravanje posjetitelja.
Nositelj projekta nazvanog "Marketing plave ribe iz hrvatskog Jadrana", koji je rezultirao razvijanjem lanca "srdela snackova", je Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predstojnik tog Zavoda prof. dr. Ante Kolega, koji je prisustvovao dubrovačkom otvaranju "srdela snacka", tim je povodom rekao:
- Cijeli se projekt organizirao u franšizu koja ugostiteljima nudi standardiziranu ponudu plave ribe, domaćega vina i maslinova ulja u tipičnim dalmatinskim tradicionalnim jelima.
Projekt je započeo prošle godine u mjestu Kali na otoku Ugljanu, i to stoga što tamošnji ribari u ukupnom hrvatskom ulovu ribe sudjeluju s 40 posto.
Do sada je, uz objekt na Ugljanu, otvoreno još pet "srdela snackova", i to u Zagrebu, prije dva mjeseca, a potom u Biogradu, Gradcu, Rabu i sada u Dubrovniku - rekao je prof. dr. Kolega koji najavljuje otvaranje još četiriju tipiziranih objekata. Idućeg tjedna, naime, "srdela snack" dobit će i Split u kafeu "Dujam" na rivi, potom Kaštel Lukšić, te Murter i Pula.
- Time će biti zaokružena ovogodišnja ponuda, premda je za otvaranje ovakvih snackova sada zainteresirano još 70-ak ugostitelja. Međutim, količine ribe pripremljene za ovu sezonu dovoljne su za rad samo deset objekata pa ćemo širenje lanca nastaviti iduće godine.
Očekujemo da će tada biti otvoreno još njih 30-ak - ističe naš sugovornik podsjećajući da uz ribare u "cijeloj priči" trebaju sudjelovati i prerađivači koji su se, u dosadašnjem tijeku posla, pokazali kao "usko grlo".
Naime, da bi riba udovoljila kriterijima i bila ponuđena u objektima brze hrane, potrebno je pridržavati se osnovnih pravila njezine prerade, od trenutka ulova do dolaska u restorane, a neki od njih su, kako ističe prof. dr. Kolega, uginuće ribe u hladnom moru, te čišćenje što su do sada radili kaljanski ribari.
Voditelj Zavoda za marketing u poljoprivredi dodaje da je lani provedeno testiranje u sklopu kojega je ponuđeno 7,5 tisuća različitih obroka od plave ribe, a najtraženija je bila pečena srdela. Na temelju dobivenih sugestija, jelovnik je razrađivan pa su u njega uvrštene i salate te prikle, odnosno fritule.
"Srdela snack" se do sada pokazao kao idealan način prezentiranja hrvatskih proizvoda i domaće kuhinje, a očekuje se da će ovaj projekt dostići popularnost sličnoga lanca u Norveškoj.
Naime, "Nord See", lanac objekata brze hrane u kojima se Norvežani mogu pogostiti jelima od haringe, poslužio je kao predložak za provedbu slične ideje u Hrvatskoj, s time što je haringa iz izvorne ideje zamijenjena našom srdelom.
Izvor: Slobodna Dalmacija
