DESETAK KAŠTELANSKIH TVRTKI RADI U OBJEKTIMA BEZ GRAÐEVINSKE DOZVOLENakon ponovljene javne rasprave procedura usvajanja ciljanih izmjena i dopuna GUP-a Kaštela, kojima se želi omogućiti legalizacija desetak tvrtki koje godinama djeluju u pogonima izgrađenim bez građevinske dozvole, nastavlja se i, ako ne dođe do nepredviđenih zastoja, trebala bi biti okončana do jeseni ove godine.
Tvrtkama, među kojima su “Kamenoklesar Cvitković”, “Brzoglas”, “Auto Perica”, “MOKK trade”, betonara Josipa Gorete, legalizacija će označiti prekretnicu, jer će im omogućiti širenje proizvodnje i zapošljavanje novih radnika.
- Godine 1988. građevinska dozvola nije bila uvjet za otvaranje obrta - kazuje nam Mirko Cvitković, koji je pogon svoga kamenoklesarskog obrta, započetog tri godine ranije, bez “papira” preselio na novu lokaciju iznad magistrale u Kaštel Novom.
U međuvremenu se promijenio zakon i građevinska dozvola postala je nužnost, a Cvitković se, kao i još nekolicina poduzetnika, našao u problemima, jer mu se proizvodni pogon nalazio izvan obuhvata GUP-a.
Da problem bude veći, kad je 2006. donesen novi GUP Kaštela, granica građevinske zone doslovno je presijecala Cvitkovićev pogon od 400 kvadrata, smješten na parceli od 8000 kvadrata.
Najmanje 300.000 kn i kazna
Budući da je na tržištu teško opstajati bez kredita i suradnje s bankama, koje nema bez legalnih pogona, zajednički problem ujedinio je poduzetnike koji su zatražili izmjene i dopune kaštelanskoga GUP-a tražeći da zone u kojima su im poduzeća postanu poslovne.
Naišli su, kaže Cvitković, na razumijevanje tadašnjega gradonačelnika Ivana Udovičića, kao i aktualnoga Joška Berketa, pa je procedura izmjena pokrenuta.
- Moj obrt zapošljava 18 radnika - kaže Cvitković, napominjući da s njim rade supruga i dvojica sinova - a nakon legalizacije mogao bih proširiti proizvodnju, kupiti još strojeva i zaposliti više radnika.
-Često putujem u Italiju, nedajbože da mi se šta dogodi, nitko ne bi mogao nastaviti obiteljski posao jer je radna dozvola na moje ime - kazuje nam Cvitković koji plaća komunalije (struju, vodu), a spreman je platiti komunalni doprinos, te se kao i ostali nada plaćanju na rate i svemu ostalome što prati legalizaciju.
- Još nisam precizno izračunao koliko će me legalizacija koštati, ali sigurno neće manje od 300.000 kuna, a morat ću platiti i kaznu što mi pogon nema dozvolu - veli naš sugovornik.
Jure Rogulj: Bez legalizacije nema nam ni opstanka
‘Desetak godina mi pokušavamo riješiti problem s legalizacijom i nadam se da ćemo konačno uspjeti jer nam u suprotnom nema opstanka’, kaže direktor tvrtke ‘Brzoglas’ Jure Rogulj. ‘Brzoglas’ ima 18 zaposlenika, proizvodi široku paletu proizvoda od plastike, od onih za industriju i telekomunikacije do onih za sportske aktivnosti. Oko 70 posto prošlogodišnje proizvodnje, prema riječima Rogulja, bilo je za izvoz, s kreditima banaka mogla bi se proširiti.
Izvor: Slobodna Dalmacija
