PREDSJEDNIK UPRAVE HBOR-A I NOVI PREDSJEDNIK EUROPSKE UDRUGE JAVNIH BANAKA, O GODINI PRED NAMA:
Anton Kovačev predsjednik je Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) još od 1993. godine. Kaštelanin sa zagrebačkom adresom, rođen u Splitu u kolovozu 1957., diplomirao je 1981. na Ekonomskom fakultetu u Splitu i u svojem životopisu bilježi više značajnih funkcija, među kojima su i dva mandata saborskog zastupnika od 1992. do 2000. godine.
O uspješnoj karijeri Antona Kovačeva svjedoči i najnovije priznanje u Bruxellesu – ovog mjeseca izabran je na čelno mjesto Europske udruge javnih banaka u iduće dvije godine.
Razgovarali smo u ozračju blagdana, u vrijeme koje Kovačev, zajedno sa suprugom Marijom, inače liječnicom, i njihovih šestero djece u dobi od 10 do 19 godina, provodi sa svojima u Kaštelima.
Evo nas na pragu 2011. godine, 2010. mnogi građani ispraćaju prazna džepa, a i državni je proračun tanak, svi se pitamo hoće li nam nova godina donijeti bolje dane?
Teška godina
- Sljedeća godina bit će sigurno teška, nadam se ipak bolja od 2010. koja je na izmaku. Ta bolja očekivanja temeljim na pozitivnim pomacima na tržištu Europske unije koja je glavno tržište hrvatskih izvoznika. Velika većina izvoznika koja izvoze u EU već u drugoj polovici 2010. ostvarivali su bolje rezultate nego u prvih šest mjeseci.
Hoće li HBOR-u biti teže doći do novca zbog pogoršanog kreditnog rejtinga zemlje?
- Neće. Već dvije godine, od izbijanja krize, HBOR se usmjerio prema međunarodnim financijskim ustanovama kako bi za gospodarstvenike osigurao jednako povoljne kamatne stope kao i prije krize. Na tržištu kapitala, kod izdavanja obveznica porasla je cijena pribavljanja kapitala, ali zahvaljujući dobroj suradnji HBOR-a sa međunarodnim financijskim ustanovama, kao i našem ugledu, uspjeli smo osigurati povoljna sredstva.
Hoće li osiguranje povoljnijih izvora novca u inozemstvu olakšati i vaša nova funkcija predsjednika Europske udruge javnih banaka?
- Ta nova dužnost je meni priznanje, ali i svim djelatnicima HBOR-a. To je i priznanje Hrvatskoj. Udruga ima 130 članica i sve su, osim HBOR-a, iz EU-a, plus Švicarska i Norveška. HBOR je član samo tri godine, pa je ovo zaista izuzetno priznanje. Zasigurno ću nastojati na sastancima udruge i s dužnosnicima EU-a pokušati dogovarati i povoljne načine financiranja.
Pokazalo se da novca u Hrvatskoj ima, ali poduzetnici ipak teško dolaze do njega. U čemu je problem?
- Dva su problema. Prvi je u tome što je većina poduzetnika prezadužena, a drugi što većina njih nema nekretnina bez opterećenja koje mogu dati u zalog za uredno vraćanje kredita.
Dolaskom svjetske krize bankari su postrožili uvjete kreditiranja, odnosno osiguranja vraćanja kredita. Davanje nekretnina pod hipoteku je najvažnije bankarima?
- Svakako su važni i financijski pokazatelji, mi u HBOR-u vodimo računa kakvi su bili rezultati prije i za vrijeme krize. Ako su prije bili dobri, računamo da su teškoće posljedica objektivnih razloga.
Taj je kriterij primijenjen i kod kreditiranja po modelima A i B. Jesu li ti modeli pomoći gospodarstvu uspješni, bilo je više novca na raspolaganju nego što je u konačnici otišlo poduzetnicima?
Uspješan model A
- Model A za kreditiranje obrtnih sredstava je uspješan. HBOR i poslovne banke isplatili su po modelu A 1,9 milijardi kuna kredita. U modelu B, namijenjenom za investicije, nije potrošeno puno novca, nije odobreno puno kredita. Većina gospodarstvenika nije imala povećanu potražnju za proizvodima pa nisu imali potrebu za dodatnim ulaganjima. Slični modeli financiranja u drugim državama imali su gotovo iste rezultate. Problem je bio i u samom modelu, koji je trebao doživjeti neke promjene.
Anton Kovačev s obitelji
Jeste li pokušali išta promijeniti, hoće li se u sljedećoj godini dogoditi te promjene?
- Nadam se da će u sljedećoj godini model B za kreditiranje investicija doživjeti promjene, a nadam se i da će gospodarstvenici iskazivati veću potražnju za ulaganjima. Radi se o zatvorenom krugu: ne ulaže se jer u uvjetima krize i smanjene poslovne aktivnosti vrlo je teško donositi odluke o dugoročnom razvoju, a s druge strane, bez novih investicija nema izlaska iz krize. Što se tiče nastavka modela, to ne ovisi samo o HBOR-u, već i Vladi, HNB-u i poslovnim bankama.
Izjavili ste nedavno da je dno krize dosegnuto, dok neki analitičari procjenjuju da će nam još idućih pola godine biti teško?
- Činjenica je da se u EU-u i SAD-u pojavljuju znakovi oporavka i izlaska iz krize, a koliko ćemo brzo hvatati te dobre znakove, ovisi o nama. Dakle, ako ne budemo odvažni u poduzetničkom smislu i ne napravimo iskorak, kriza će duže trajati i onda su moguća teža razdoblja nego što smo ih imali. Ako napravimo nužne iskorake u radu i budemo optimisti, možemo stvoriti pozitivno ozračje, te krizu brže ostaviti iza sebe.
Je li to pozitivno ozračje moguće kad svako malo doznajemo za uhićenja visokih hrvatskih dužnosnika?
- I to se može gledati pozitivno, rješavamo se zla koje nam je nagrizalo samu osnovu društvenog sustava, pogotovo gospodarski sustav. S druge strane, što se tiče pozitivnog ozračja, Amerikanci, općenito Anglosaksonci, kažu da se kriza može gledati kao teškoća, ali i kao izazov. U životu i radu uvijek imate valova, dno vala stvara probleme i puno ljudi živi u lošijim uvjetima nego u vremenima uspona, ali kad dođete u takve okolnosti, onda o nekim stvarima o kojima inače ne vodite računa razmišljate na drugi način, rješavate se nepotrebnih troškova. Prije se niste njima bavili, a sada o svemu promišljate ozbiljnije i detaljnije.
Jeste li u vlastitoj obitelji za vrijeme krize ukinuli nepotrebne troškove? Za šestero djece sigurno puno treba.
- Sigurno jesam. To se može preslikati i na prosječan obiteljski proračun koji je u kriznim vremenima postao tanji. Svaki se trošak važe, je li nešto nužno ili može čekati bolja vremena. Božićni darovi su dosad bili nešto iznad nekih redovnih potreba, a ove godine svi darovi su bili ono što treba. Djeca su to prihvatila, moramo se nositi s time.
Hrvatska je sve bliže EU. Koliko smo za to spremni, od građana, poduzeća, države?
- Gledajući ukupnosti, Hrvatska je spremna za članstvo u EU-u, ne samo danas već i prije nekoliko godina. Razgovarajući s kolegama iz država EU-a, svi su jednodušni da je Hrvatska po svim pokazateljima trebala ući u EU u najmanju ruku zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Međutim, sigurno postoje područja u kojima Hrvatska treba dosta učiniti da bi došla na razinu razvijenih zemalja EU-a. Nismo se baš iskazali u korištenju sredstava EU-a. Sad imamo novu priliku, dva su natječaja otvorena, i HBOR ima nove kreditne programe.
- Najbolja provjera za spremnost činovništva i gospodarstva je korištenje pretpristupnih fondova. Tu moramo dosta raditi da bismo se uskladili sa zahtjevima EU-a. Što se tiče HBOR-a, mi smo donijeli posebni program za kreditiranje svih projekata koji su se prijavili na natječaje po programu SAPARD i budući da se od sljedeće godine nastavljaju natječaji IPARD-a, pripremili smo dva nova programa kreditiranja za ulaganja.
Iskoristimo EU
Sustav korištenja fondova je takav da korisnici najprije moraju projekt koji kandidiraju isfinancirati iz drugih izvora, a tek onda tražiti djelomičan povrat novca koji umanjuju kreditnu obvezu prema kreditoru koji im je osigurao sredstva. Mi nastojimo dati što veći doprinos tom korištenju novca. Primjerice, u četiri natječaja SAPARD-a od ukupno uloženih sredstava kroz 44 projekta, više od 75 posto je kreditirano iz sredstava HBOR-a, što je 215 milijuna kuna.
Dobro je poznato da niste stalno u uredu, već ste često na terenu, u razgovorima s predstavnicima lokalne uprave i poduzetnicima. Što vam kažu Dalmatinci, ima li ova regija specifične probleme?
- Naslijeđena struktura gospodarstva nije najpovoljnija i zbog toga je bilo i dosta teškoća u dalmatinskom gospodarstvu. Nastojimo pomoći gdje god možemo. U Dalmaciji smo dosta kreditirali turizam, malo i srednje gospodarstvo, nastojeći tu nepovoljnu strukturu popraviti. Svaki od tih projekata značio je otvaranje novih radnih mjesta. U Dalmaciji je HBOR odobrio 5840 pojedinačnih kredita ukupne vrijednosti veće od 14 milijardi kuna. Inače, ulaganjima HBOR-a u 2010. otvorena su 2834 nova radna mjesta.
Nemamo vezu sa škverom
Kad govorimo o dalmatinskom gospodarstvu, nezaobilazna je brodogradnja. Ima li nade za naše škverane?
- HBOR nije ni na koji način uključen u rješavanje sudbine brodogradilišta, ona je vezana za propise EU-a i nastojanja Ministarstva gospodarstva kako bi se proizvodnja u brodogradilištima nastavila i dalje. To će se morati riješiti na drugi način.
Odmaram se među trešnjama
Koliko ste često u Kaštelima?
- Nastojim biti što češće. Koristim svaku priliku, bez obzira jesam li u Dalmaciji službeno ili privatno. Uvijek svratim u Kaštela i ako mogu, navratim do polja, to mi je odmor i tjelovježba i zadovoljstvo, biti u vinogradu, među trešnjama i maslinama. Toga imamo najviše, ali moj otac je svega zasadio. On se pobrinuo kako bi moja djeca imala sve voće iz vlastitog polja, posadio je i breskve, marelice, šljive, jabuke, kruške, šipak, mandarine, naranče i čak u Kaštelima vrlo rijetka stabla rogača, nešpule i oskoruše. I normalno smokve.
Kamate
Mislite li da nećete uopće morati povisivati kamatne stope?
- Nadam se da nećemo, da ćemo zadržati raspon kamatnih stopa koje imamo, od 2 do 7 posto. Jedinu ogradu imam vezano za referentnu kamatnu stopu koju nam određuje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a odnosi se na kreditne programe namijenjene izvoznicima.
Supruga, karijera i djeca
Vaša supruga ne radi? Ona je najviše s djecom?
- Da, Marija je prekinula posao nakon rođenja trećeg djeteta. Odrekla se karijere da se posveti djecI. Kad je obitelj velika, i djeca pomažu u obavljanju kućanskih poslova. Kad god mogu, pomažu i meni i mami i baki Vinki u polju. Uz to, stariji brinu o mlađima, jedni imaju sklonosti za matematiku, drugi za društvene predmete pa pomažu...
Izvor: Slobodna Dalmacija
