TURISTIČKA TAKSA PRIVATNI IZNAJMLJIVAČI PRED NOVIM NAČINOM OBRAČUNA BORAVIŠNE PRISTOJBESamo iznajmljivači s najmanjim kapacitetima moći će ove godine plaćati boravišnu pristojbu po broju noćenja gostiju. Ostali će plaćati paušal za svaku ponuđenu postelju.
Gotovo stotinu ruku podignulo se u petak kasno poslijepodne u Hrvatskom saboru glasujući za Zakon o paušalu boravišne pristojbe, čime će već za ovu turističku sezonu privatni iznajmljivači imati drukčiji način plaćanja te turističke takse. Tako će se ona ubuduće, ovisno o kategoriji turističkog mjesta, plaćati u rasponu od 100 do 300 kuna, i to za svaku postelju, čime će obveza plaćanja boravišne pristojbe biti podmirena za cijelu godinu. Uplate će privatni iznajmljivači soba i apartmana, na koje se odnosi ova izmjena zakona, moći izvršiti jednokratno ili u tri obroka, ali najkasnije do kraja rujna.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka tijekom saborske rasprave o paušalu boravišne pristojbe prihvatilo je nekoliko predloženih amandmana i unijelo ih u konačne zakonske odredbe, a najbitnija promjena u odnosu na predloženi zakon jest da će se paušal plaćati ovisno o kategoriji turističkog mjesta, koja će biti podijeljena ovisno o položaju, broju stanovnika i udaljenosti od mora. Druga promjena odnosi se na mogućnost izbora privatnih iznajmljivača koji će moći birati hoće li plaćati paušal ili boravišnu pristojbu pojedinačno za svakog gosta kao i dosadašnjih godina. Ta odredba, međutim, odnosi se samo na privatne iznajmljivače koji imaju najviše četiri postelje u svojem kućanstvu koje iznajmljuju, odnosno jedan četveroležajni apartman. Samo ti iznajmljivači s najmanjim smještajnim kapacitetima moći će ove godine plaćati boravišnu pristojbu po starom načinu, odnosno po broju noćenja gostiju. Svi ostali po zakonu već od ove sezone plaćat će paušal za svaku postelju koju stavljaju na tržište.
Time je resorno ministarstvo prihvatilo primjedbe saborskih zastupnika koji su tražili diferencijaciju između kategorije turističkih mjesta, ali i svojevrsnu zaštitu od iznosa paušala za najmanje iznajmljivače kojima je taj iznos, prema njihovoj procjeni, bio prevelik. Kao što je poznato, boravišna pristojba nije taksa koju plaćaju privatni iznajmljivači državi, nego je oni samo ubiru od svakoga gosta i prosljeđuju turističkoj zajednici mjesta, županije i države u sustavu HTZ-a.
Međutim, poznato je bilo da se neprijavljivanje gostiju u privatnom smještaju proteklih godina toliko raširilo da je raspon zatajenih gostiju u nekim mjestima dosezao čak polovicu ukupno prisutnih turista u mjestu. Zbog svega toga utvrđen je paušal boravišne pristojbe, koji bi trebao olakšati prijavljivanje gostiju privatnim iznajmljivačima i pojednostavniti proceduru naplate boravišne pristojbe. Kod utvrđivanja iznosa visine paušala resorno ministarstvo i Vlada za osnovicu su uzeli 40 dana popunjenosti privatnog smještaja, iako ona na Jadranu varira od 90 dana u Istri do samo 22 dana popunjenosti postelja u privatnom smještaju na jugu Dalmacije.
Međutim, u tim brojkama očituje se dobrim dijelom i broj skrivenih gostiju, koji je posljednjih godina, prema svim nalazima Državnog inspektorata, na turističkom jugu gotovo dvostruko veći nego u Istri i na Kvarneru. Kod predlaganja paušala za boravišnu pristojbu resorno ministarstvo odlučilo se za broj dana koji bi svakom iznajmljivaču koji se tim poslom želi ozbiljno i organizirano baviti trebao biti dostupan. Naime, zakon se nije prilagođavao onima koji u turističkim mjestima usputno čekajući gosta da im zakuca na vrata iznajmljuju po nekoliko tjedana svoje apartmane ili sobe. S druge strane, privatni iznajmljivači koji se tom djelatnošću sustavno bave nemaju problema s popunjenošću dužom od 40 dana, pa je zakonodavac ponajprije želio njima omogućiti jednostavnije poslovanje.
U posljednjih pet godina broj privatnih iznajmljivača u Hrvatskoj dosegnuo je brojku od 50.000 osoba koje se registrirano bave tom djelatnošću. Oni legalno na tržište stavljaju 340.000 postelja, međutim, i površna inventura izgrađenog pokazuje da je još bar oko 100.000 postelja u iznajmljivanju na crno izvan svake kontrole i plaćanja pristojbi i poreza. U tom je sektoru smještajni kapacitet posljednjih pet godina progresivno rastao, a brojke privatnih postelja kojima se zasipa tržište postaju zabrinjavajuće kada im se doda i pretpostavljeni broj stanova koji se iznajmljuju na crno. Sve to rezultiralo je enormnom neprijavljenošću turista, a povećanje ovlasti Državnog inspektorata, koje su u zakonskoj proceduri već krenule prema Vladi, trebalo bi omogućiti inspektorima suzbijanje i te djelatnosti.
Tek tako će paušal o boravišnoj pristojbi dobiti na punoj vrijednosti kada se iznajmljivači na crno i oni neregistrirani budu našli na meti inspektora koji će im bez ikakvih problema već od ove sezone ulaziti u kuće i stanove i kontrolirati tko je u njima.
Izvor: Slobodna Dalmacija
