“Ni u moru mire, ni u klimi vire” - Predavanje o klimatskim uvjetima izazvalo interes kod Kaštelana
Novo predavanje naziva “Ni u moru mire, ni u klimi vire” u sklopu ciklusa znanstveno-popularnih predavanja pod nazivom „Darovnica znanja“ održano je ove srijede u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.
Posljednje predavanje koje je u fokusu imalo sunce, njegove prednosti i mane, održala je dr. med. spec. Martina Kuzmanić pod nazivom “Sunce: Između zdravlja i opasnosti”, a predavanje je ovog puta obuhvatilo klimatske promjene.
Izbor teme ovog predavanja inspiriran je sve češćim klimatskim promjenama kojima svjedočimo poput sve čestih i dugotrajnih toplinskih valova, jakih oluja, suša, obilnih oborinama i podizanja razine mora.
Mjerenje 1990-ih - srednja razina mora porasla preko 10 cm
Znanstvenica iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, dr. sc. Natalija Dunić, prisutnima je u samom uvodu predavanja predstavila usporedbu temperature Jadranskog mora po godinama gdje je jasno vidljivo da je današnja temperatura mora znatno porasla. Također, temperatura mora ne raste samo na površini nego i u dubini, a mijenja se i salinitet mora koji isto tako raste. Što se tiče najdublje točke Jadranskog mora koja je na otprilike 1200 m dubine, od 2010. godine zabilježen je konstantan porast temperature i saliniteta.
Prisutni su na predavanju mogli čuti i nešto više o tokovima topline u moru gdje više od 90% viška stvorene topline završi u morima i oceanima, te o stakleničkim plinovima i utjecajima. Globalno zatopljenje jedna je od kontroverznih tema današnjice, a uključuje rast koncentracije CO2, povećanje oborina, gubitak leda na ledenjacima, rast površinske temperature, rast razine mora, rast energije u moru.
Posljedice klimatskim ekstrema vidljive su svakim danom sve više i na ovom području, a to su ciklonalni poremećaji, toplinski valovi, poplave, suše, zagrijavanje mora, a sve to vodi ka promjenama u ekosustavu.
Bitno je naglasiti kako je 1990-ih srednja razina mora porasla preko 10 cm, a ekstremne poplave na Jadranu vrlo će vjerojatno postati sve češće i dugotrajnije, a zahvatit će sva šira obalna područja. Kako bi se borili protiv ovakve budućnosti bitno je smanjiti emisije stakleničkih plinova, zaštititi i obnoviti prirodne ekosustave, prilagoditi se promjenama, te kontinuirano pratiti, širiti znanje i educirati se.
Dunić: “Možda je vrijeme da počnemo govoriti i tražiti sigurnost budućnosti za našu djecu”
Dr. sc. Natalija Dunić osvrnula se na način približavanja ovakvih tema i rezultata istraživanja široj publici na jednostavniji i razumljiv način, te na sve veći broj invazivnih vrsta koje je moguće naći u Jadranskom moru kao posljedica zagrijavanja mora nastalo zbog globalnog zatopljenja.
- Zaista se uvijek trudim na što jednostavniji način objasniti zašto je to tako. Zašto je ona poplava došla? Zašto je ona nevera bila takva? To su sve posljedice globalnog zatopljenja koje mijenja klimu koju mi znamo na našem području. Jednostavno, energija je porasla i stvari su se počele mijenjati - kaže Dunić.
- Promjene u fizikalnim parametrima u moru utječu na ekosustav u moru, tako da imamo sada invazivne vrste. Bilo je i prije stranih invazivnih vrsta, ali one bi se pojavile sporadično. Sada odjednom sve češće se viđaju kao npr. riba lav. Razlog je taj što je to tropska riba, a naše more je postalo toplije i slanije. Kao primjer možemo uzeti i glavatu želvu koja traži hladnije područje, a interesantno je da je more uz obalu hladnije u dubinskim slojevima nego li je to na otvorenom moru.
- Možda je vrijeme da postanemo glasni. Možda je vrijeme da počnemo govoriti i tražiti sigurnost budućnosti za našu djecu - zaključuje Dunić.
Informacije o održavanju idućeg predavanja u sklopu ovog znanstveno-popularnog projekta „Darovnica znanja” naknadno će biti objavljene.
Foto: Ivana Topić
