U Kaštelima je tijekom ponedjeljka zabilježena serija neuobičajenih i neugodnih susreta s morskom kornjačom. Prema dojavama čitatelja, glavata želva napala je i ugrizla više osoba na potezu od Kaštel Kambelovca do Lukšića. Situacija je izazvala uznemirenost među kupačima, a na morskom području uočen je i policijski brod koji obilazi lokacije na kojima su se incidenti dogodili.
Prvi incidenti zabilježeni su na plaži Poštanski u Kaštel Kambelovcu, gdje je kornjača ugrizla jednu ženu. Prema informacijama koje su nam dostavili čitatelji, životinja se potom kretala prema Kaštel Lukšiću, točnije na potezu između plaža Poštanski i Šulavi, gdje je navodno ugrizla još nekoliko plivača. Viđeno je i policijsko plovilo.
Ugrizla za bedro i nije puštala
Prema informacijama koje prenosi portal Dalmacija Danas, situacija na terenu bila je prilično dramatična. Jedan od čitatelja opisao je kako je njegovu majku kornjača ugrizla za bedro i nije puštala sve dok je žena nije počela udarati kako bi se oslobodila. Rezultat je bio veliki kružni podljev, a žrtva je morala zatražiti pomoć u hitnoj službi.
Dalmacija Danas navodi kako su pojedini kupači prošli s ozbiljnijim posljedicama koje su zahtijevale i medicinsku obradu poput šivanja otvorenih rana. Iako su ovakvi incidenti u Jadranu iznimno rijetki, snažna čeljust glavate želve, koja inače služi za drobljenje školjkaša, može uzrokovati teška nagnječenja tkiva i duboke rane. Savjetuje se da se u slučaju ugriza rana odmah ispere čistom vodom i da se obavezno potraži liječnička pomoć zbog opasnosti od infekcije.
Slična situacija i na Čiovu
Slična situacija dogodila se i prošle godine na otoku Čiovu, u Slatinama, gdje je glavata želva također ugrizla više kupača.
Glavata želva (Caretta caretta) je strogo zaštićena životinja i jedna je od najčešćih vrsta kornjača u Jadranu. Odrasle jedinke mogu doseći duljinu oklopa do 110 centimetara i težinu veću od 100 kilograma, a karakterizira ih iznimno snažna glava s moćnim čeljusnim mišićima.
Stručnjaci naglašavaju nekoliko ključnih činjenica o ovim susretima. Glavate želve se ne mrijeste u Jadranu, nego ondje dolaze radi hrane, među ostalim zbog spužvi, ježinaca i meduza.
Ugrizi se obično ne smatraju agresijom niti lovom na ljude, nego obrambenom reakcijom životinje koja se osjeća ugroženo u svom staništu. Životinje se najčešće zadržavaju u plićim područjima dok temperatura mora ne počne opadati, nakon čega odlaze u veće dubine.
Kupačima se savjetuje da, ako uoče kornjaču, ne pokušavaju stupiti u kontakt s njom, ne blokiraju joj put prema otvorenom moru i svakako izbjegavaju dodirivanje životinje. Iako nema razloga za paniku, potreban je povećan oprez na područjima gdje je kornjača već viđena.
Foto: Pexels
Pročitajte još: Tri osobe zatražile pomoć Hitne nakon ugriza glavate želve u Kaštelima: "Ugriz nije bezazlen"
