Izložba pod nazivom "AD MENSAM! DE RE COQUINARIA IN NARONA / Za stol! O kuhanju u Naroni" održana je ovog petka u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću. Izložba je nastala iz dugogodišnje suradnje između Arheološkog muzeja Narona i dr. sc. Ivane Ožanić Roguljić s Instituta za arheologiju u Zagrebu na području eksperimentalnog kuhanja rimskih jela.
Glavni cilj izložbe je što zornije predstaviti rimsku gastronomiju koja je dio rimske nematerijalne baštine, kako je ona izgledala u ta vremena, ali i kakav je okus bio takvih jela što su prisutni imali priliku saznati kroz degustaciju rimskih jela.
Izložba je koncipirana na način da su posjetitelji mogli vidjeti digitalnu rekonstrukciju rimske blagovaonice i kuhinje, a izložbeni predmeti su replike rimskih originala. Važno je spomenuti i kako su stakleni eksponati izrađeni u suradnji s Muzejom antičkog stakla u Zadru.
Riječ je o izložbi koja je nastala u suradnji s Arheološkim muzejom Narona i Institutom za arheologiju, a autor izložbe je Toni Glučina. Uz izložbu predstavljena je i prateću publikacija čiji su autori Toni Glučina i Ivana Ožanić Roguljić iz Instituta za arheologiju. U suradnji s Muzejom grada Kaštela prikazali kako je izgledala kuhinja, kako je izgledala blagovaonica s tri kreveta, jer se tu spavalo i jelo. Čak je prikazana i smočnicu sa začinima koji su neobični, a našla se i latrina, odnosno rimski WC.
Ožanić Roguljić: “Svatko može napraviti svoju rekonstrukciju nekog jela”
Dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić ispričala nam je na koji način je moguće danas primijeniti načine pripreme hrane u to doba, te koja jela je bitno spomenuti kada govorimo o rimskoj kuhinji.
- Mi smo kroz publikaciju koja prati izložbu napravili kuharicu gdje smo iz Apicijevih recepata, koji je autor navodno iz prvog stoljeća po Kristu, napravili rekonstrukciju recepta. To je prijedlog recepta i svatko može po svom ukusu napraviti jelo jer smo preveli s latinskog na hrvatski i engleski svaki recept, tako da svatko može napraviti svoju rekonstrukciju nekog jela.
- Možda su dvije zvijezde općenito rimske kuhinje Libum, odnosno žrtveni rimski kruh koji se radi s feta sirom, brašnom i peče se na lovoru, ali i kobasice. U ovoj kuharici smo još dodali puno drugih recepata gdje su odlične i pljeskavice, zatim nešto što se može nazvati rimskom rožatom i slično - nastavlja Ožanić Roguljić.
Glučina: “Željeli prikazati kolika je važnost suvenira”
Autor izložbe Toni Glučina objasnio nam je kako se izložba bavi nematerijalnom kulturom, a upravo nju je jako teško pratiti u arheologiji pa su se iz tog razloga odlučili rekonstruirati jela. Također, problem je što uglavnom rimski izvori koji pišu o kuhinji ne navode količine niti načine pripreme hrane.
- Moj dio bio je više prezentirati rimsku kuhinju i tu smo naišli na velike probleme, budući da se radi o tome da je rimska civilizacija trajala više od 1000 godina. Osim toga, ono što mi nalazimo na pojedinim arheološkim lokalitetima nije dovoljno da bi se moglo rekonstruirati. Zbog toga smo posegnuli za Pompejima i drugim značajnim lokalitetima koji su najbolje sačuvani i odatle pokupili neke načine i ostala pomagala za kuhanje i napravili izložbu od suvenira. Dakle, nema niti jednog originalnog predmeta nego su suveniri, jer smo željeli prikazati kolika je važnost suvenira, jer svaki suvenir, pa i najobičniji magnet, ipak nas veže emotivno za lokalitet koji smo posjetili - kaže Glučina.
Za sve koji su zainteresirani vidjeti kako se hrana spremala u rimsko doba, izložba će biti otvorena do 11. kolovoza u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.
Foto: Roko Szarvaš
