Svima već dobro poznat znanstveno-popularni projekt “Darovnica znanja” koje je začetnica doc. dr. sc. Ivana Carev otvorila predavanjem pod nazivom „Biljke kao lijekovi?“ nastavio se predavanjem "O virusima bez panike?" koje je održao doc. dr. sc. Dominko Carev, dr. med., specijalist infektologije s kojim smo imali priliku razgovarati. O njegovim počecima, virusima, zabludama, te budućnosti medicine, pročitajte u nastavku.
Cijela priča započela je nakon što je završio studij u Splitu kao pripadnik prve splitske generacije studenata koja je diplomirala nakon odvajanja fakulteta od zagrebačkog. Na pitanje bi li, kada bi ponovno birao, odabrao istu specijalizaciju, odlučno odgovara da bi.
- Nakon završenog fakulteta radio sam kao znanstveni novak na Katedri za anatomiju, embriologiju i histologiju Medicinskog fakulteta u Splitu. Ujedno sam prije toga počeo i pripravnički staž, položio državni ispit i 2009. dobio specijalizaciju iz infektologije. Nakon toga sam vrlo brzo počeo raditi u nastavi, položio specijalistički ispit iz infektologije 2014. Nadalje, postao sam viši asistent, nastavio kao doktorand u nastavi i sada sam, od kraja prošle godine, docent - kaže nam Carev.
Pandemija ukazala na velike razmjere ljudske gluposti
U svakodnevnom poslu susreće se s brojnim situacijama pa tako i zabludama za koje kaže da su najčešće one da se virusi mogu liječiti antibioticima, te da su te bolesti najčešće bezopasne.
- Tek smo u pandemiji vidjeli koliko ima mitova i dezinformacija, koliko može biti jak antivakserski pokret i koliko krive, lažne i nepotpune informacije pa i suzdržavanje od pravih informacija može biti štetno u jednoj situaciji kakva je pandemija. Vidjeli smo velike razmjere ljudske gluposti koja je stvarno bez granica.
Istina o cijepljenju
Sudjelovanjem u projektu “Darovnica znanja” održao je predavanje na kojem je bio naglasak kako je o svemu važno razgovarati bez straha i bez panike, pa tako i o virusima, objašnjava nam Carev, te naglašava koliko je bitno da ljudi imaju jednu jasnu predodžbu, barem o najčešćim virusima i bolestima koje uzrokuju, kako do njih dolazi, kako se mogu spriječiti, a veliki dio se čak može prevenirati cijepljenjem.
Cijepljenje je danas tema brojnih zabluda od toga da kod djece uzrokuje autizam do toga da kod odraslih uzrokuje razne druge bolesti.
- Populacija nema više taj strah od zaraznih bolesti, ne može vidjeti benefite cijepljenja. Neki ljudi zapravo koji su punoljetni, žive cijeli svoj život na blagodatima cijepljenja i oni ne shvaćaju koliko je to važan postupak u medicini pa zato i podliježu tim glasinama, dezinformacijama i poluinformacijama, te je cijepljenje više došlo kao neka teorija zavjere nego kao zdravstveno koristan postupak - objašnjava Carev.
- Danas imamo velik broj virusnih bolesti, a najveća prijetnja su svakako gripa, HIV, hepatitis C, hepatitis B koji ima puno populacije i koji se sporo može eradicirati. Zatim RSV i rotavirus u dječjoj dobi. Tu su naravno i ove bolesti koje se sprječavaju cijepljenjem kao što su ospice koje zbog necijepljenja i dalje haraju po svijetu, a povremeno i u razvijenim zemljama.
Neke od navika koje bi implementiranjem potpomogle očuvanju zdravlja pojedinca, ali i zdravlja zajednice su svakako pridržavanje preventivnih mjera, pogotovo cijepljenja za rizične skupine za najčešće bolesti ili barem sezonske kao što je gripa, ali isto tako ne odgađati cijepljenje djece i u slučaju potrebe cijepiti se čak i u odrasloj dobi ukoliko postoji opasnost od nekih bolesti - ističe Carev.
Interes studenata
Osim rada u bolnici, tu je i rad sa studentima na fakultetu koji pokazuju interes za infektologiju za vrijeme studija, međutim, objašnjava Carev, kako napreduje njihov profesionalni put, tako shvate zapravo da se ova grana medicine bavi cjelokupnom kliničkom medicinom i da tu nema velike opcije rada privatno. Tako da svi oni koji imaju namjeru baviti se privatnim poslom i poslom lišenim dežurstava, hitnih prijema i sličnog, ne biraju rado infektologiju za svoju specijalizaciju.
Umjetna inteligencija - dobar sluga, loš gospodar
Svakim danom napredak novih tehnologija, posebice umjetne inteligencije, sve je veći, a njihov utjecaj vidljiv je gotovo svugdje pa tako i u medicini.
- Umjetna inteligencija je svakako, kako se starinski kaže, dobar sluga, a loš gospodar. Teško je baratati s umjetnom inteligencijom i s odgovorom koji ona pruža nekome tko nije medicinske struke za teme koje se tiču medicine i liječenja, to može odvesti na pogrešan put. Ali zato onima koji su u tom području može pomoći jer vrlo brzo prikupi informacije koje inače treba vremena za pronaći.
Primarna zdravstvena zaštita u najgorem stanju
Hrvatski zdravstveni sustav pun je izazova, a u najgorem stanju je upravo primarna zdravstvena zaštita. Velik problem je i broj doktora koji treba u mirovinu, a nema ih tko zamijeniti.
- Hrvatski zdravstveni sustav izgrađen je na temeljima socijalističkog, što je u neku ruku dobro, a u neku nije. Financiranje je tu otežano, raspodjela zdravstvene zaštite je nezgodna. Naša primarna zdravstvena zaštita je u najgorem stanju, najvjerojatnije, ako se sve uzme u obzir, jer nedostaje najviše doktora primarne zdravstvene zaštite, pogotovo opće prakse, ali i pedijatrije, ginekologije. To dovodi do opterećenja bolnica i hitnih prijema tako da bolnica troši velike resurse zapravo na nešto što je trebalo možda biti obavljeno negdje drugdje. Također, sve manje ljudi je u primarnoj zaštiti, sve su stariji, idu u penzije, a mladi se baš ne žele baviti obiteljskom medicinom ili drugom primarnom zaštitom - kaže Carev.
Odvajanje poslovnog i privatnog
S obzirom na emocionalnu komponentu ove vrste posla, bitno je što je moguće više odvojiti posao od privatnog života, te ispuniti slobodno vrijeme nekakvim drugim stvarima pa tako, kaže nam Carev, ima dosta hobija. Uz hobi poljoprivredu član je više društava kao što su udruge za očuvanje kulturne baštine, športskog ribolova, udruga Jubiteja boba u osnivanju koja organizira Feštu o’ boba, zatim organizacija ribarskih fešta, te održavanje crkvica po kaštelanskom polju.
- Na našem poslu, pogotovo mi koji radimo s ljudima koji umiru i u kontaktu smo s njihovim obiteljima, koji vidimo ne samo tu medicinsku komponentu bolesnika, nego i često jednu koja je puno gora, a to je ova socijalna komponenta, koja je nekad stvarno znala biti zastrašujuća, tako da čak i bolest te osobe nije toliko strašna, nego je to prvo situacija u kojoj ta osoba živi, situacija u kojoj žive njegovi bližnji. Koliko god mi se trudili, neke stvari ipak moraš donijeti kući - zaključuje Carev.
Darovnica znanja je projekt koji se provodi uz podršku grada Kaštela. Projekt i aktivnosti projekta možete pratiti na društvenim mrežama (Facebook i Instagram) i web stranici: https://darovnicaznanja.com
Foto: Ivana Topić
