
Na sjednici Gradskog vijeća Grada Kaštela održanoj u utorak, 23. lipnja pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i opće poslove Antonia Kljaić predstavila je Prijedlog odluke o određivanju mjera zaštite i očuvanja kulturnog dobra od lokalnog značaja za područja Birnja, Biranjštine i Vilaje. Ova odluka predstavlja korak u trajnoj zaštiti prostora koji obuhvaća povijesne i prirodne resurse, a u nastavku donosimo pregled propisanih mjera, arheološkog značaja lokaliteta te raspravu vijećnika o budućnosti očuvanja planine Kozjak.
Pravni okvir i upis područja Birnja i Vilaje u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
Donošenju ove odluke prethodilo je proglašenje navedenog područja zaštićenim kulturnim dobrom od lokalnog značaja, što je rezultiralo službenim upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske od strane Ministarstva kulture i medija. Ovom se odlukom sada jasno i precizno definiraju konkretni mehanizmi očuvanja prostora koji posjeduje visoku arheološku, kulturno povijesnu, vjersku i krajobraznu vrijednost. Grad Kaštela ovime uspostavlja čvrst stručni okvir kojim se želi spriječiti svaka daljnja devastacija ovog osjetljivog kulturnog krajobraza te omogućiti njegovo održivo upravljanje i buduća prezentacija javnosti.
Stroga ograničenja zahvata na užem lokalitetu utvrde Biranj i okolnim strukturama
Poseban fokus zaštite stavljen je na uži lokalitet Biranj s pripadajućom utvrdom i arheološkim strukturama koji je definiran kao Zona A (zona stroge zaštite). Unutar Zone A dopušteni su isključivo radovi na konzervaciji, restauraciji, prezentaciji te arheološka istraživanja, uz izravan nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela, dok je zabranjena svaka nova gradnja ili zahvat koji mijenja povijesnu supstancu ili integritet utvrde i svetišta.
Postojeći pristupni put izravno ugrožava i devastira bedeme utvrde na Birnju, stoga će se izraditi odgovarajuće tehničko rješenje prometne povezanosti lokaliteta Biranj. Novim rješenjem izmjestit će se kolna komunikacija s arheoloških struktura (bedema) kako bi se spriječila daljnja devastacija te omogućila njihova restauracija i konzervacija.
Unutar Zone A i Zone B zabranjena je izgradnja solarnih elektrana, vjetroelektrana, postavljanje antenskih stupova i drugih sličnih infrastrukturnih objekata i koridora, otvaranje novih kamenoloma ili pozajmišta materijala. Također, zabranjeno je odlaganje materijala s građevinskih iskopa (zemlja, šuta, kamen), kao i bilo kakvo nasipavanje i ravnanje terena donesenim materijalom te „melioracija krša“ teškom mehanizacijom (mljevenje kamena).

Postojeći suhozidi, međe i trase starih putova moraju se čuvati u izvornom obliku. Obnova je dopuštena isključivo tradicijskom tehnikom „na suho“. Sve prapovijesne gomile i gradine moraju se očuvati in situ, a svaki zemljani rad podliježe obveznom arheološkom nadzoru.
Utvrđena je visoka povijesna i arhitektonska vrijednost sačuvane vojne infrastrukture iz Drugog svjetskog rata (talijanski bunkeri, promatračnice, rovovi i popratni vojni objekti) na području Birnja i šireg obuhvata Biranjštine. Stoga se zabranjuje njihovo rušenje ili bilo kakva devastacija, neovisno o trenutnom stanju objekata.
Cjelovita evidencija suhozida, lokava i prirodnih staništa
Grad će u roku od 12 mjeseci pokrenuti izradu Cjelovitog elaborata inventarizacije kulturne i prirodne baštine (tzv. "nulto stanje") koji će sadržavati precizno GIS mapiranje svih suhozida, lokava, speleoloških objekata, gomila i prirodnih staništa unutar obuhvata. Za lokalitet Biranj izradit će se konzervatorski elaborat usklađen sa smjernicama Stručnog elaborata za organizaciju Arheološkog parka Kozjak, a nadzor će provoditi komunalno redarstvo Grada Kaštela, Konzervatorski odjel, JU „More i krš”, te nadležne inspekcije.
Inicijativa za širu zaštitu Kozjaka
Tijekom rasprave, vijećnica Milja Balić Lukšić iz stranke Most izrazila je punu podršku ovom prijedlogu, ali je istaknula žaljenje što se zaštita u ovoj fazi ne odnosi na cijelu planinu Kozjak, već samo na određeni dio. Naglasila je kako ovaj korak smatra važnim početkom sustavnog očuvanja kaštelanskog zaleđa te je podsjetila na veliki povijesni značaj ovog lokaliteta. Vijećnica je posebno istaknula kako odluka dolazi u simboličnom trenutku kada se obilježava 750 godina prvog spomena crkve sv. Ivana na Birnju.
Gradsko vijeće je nakon kraće rasprave jednoglasno prihvatilo predloženu odluku, čime je lokalitet Birnja, Biranjštine i Vilaje dobio punu pravnu zaštitu potrebnu za očuvanje njegovih vrijednosti za buduće generacije.
Foto: Roko Szarvaš / screenshot

