
Kaštela su na Decanteru, osim Makrusove platinaste medalje za plavac mali, jako dobro prošli i sa svojim crljenkom, odnosno u kategoriji zinfandel. Četiri medalje su došle u Kaštela, Vinarija Marin Milan je za svoj Crljenak skupila 87 bodova i brončanu medalju, a OPG Perišin s Lazarusom je na 88 bodova (također bronca). Isto toliko bodova je dobio i Ivan Bratinčević dok je najbolje prošao Jakša Bedalov sa svojim Castel Zinfandelom, na 91 bod i srebro.
Bedalov je time bio ne najbolji hrvatski vinar sa zinfandelom, već najbolji europski. Očekivano su svoje primjerke primitiva, kako oni nazivaju zinfandel, poslali i Talijani, njihov najbolji primjerak je dogurao do 90 bodova. Malo smo nakon ovoga i popričali s Jakšom, čija se obitelj sad već stoljećima bavi što uzgojem vinove loze, što proizvodnjom vina. Očekivano, kaštelanski vinar jako je zadovoljan uspjehom, a posebno jer je do njega došao tradicionalnim metodama proizvodnje.
Vino s karakterom
„Na kraju mi puštamo vino da bude onakvo kakva je godina, ne interveniramo nekim kemikalijama, ne zaustavljamo vrenje, jednostavno imamo filozofiju da pustimo vinu da pokaže karakter te godine“, kaže Bedalov. Napomenimo kako je na Decanter poslao berbu 2024., a u natjecanju su sudjelovali zinfandeli proizvedeni od 2019. do 2025. godine. Govori nam Jakša kako misli da bi berba 2025. mogla i trebala biti još bolja, jer je specifična, imala je produljeno vrenje, smatra kako će to na kraju dati iznimno zanimljivo vino. Dakle, očekujemo slanje i dogodine, trebat će i to ispratiti. Kaže kako ne namjerava mijenjati način na koji radi vino, a kad ga pitamo koji mu je najveći problem, odmah će reći pronalazak berača. Sve kompliciraniji klimatski uvjeti, kao i specifičnost crljenka, koji je u srži jako osjetljivo grožđe, uvjetuju da se berbe provode kroz nekoliko dana. A nabavljati radnu snagu koja bi bila spremna za to nije lako. Očigledno se radi o fenomenu koji se događa u svim sferama društva, nedostatak radne snage.
Dobričiću 94 boda
Napomenimo da je Bedalov na testiranje poslao i svog dobričića, autohtonu sortu srednje Dalmacije, s njime je još bolje prošao bodovno, 94 boda, i dalje srebro, ali tek bod ispod zlata. Jedini je koji je uopće dobio medalju za dobričića (je li bio jedini koji je poslao ne može se znati, Decanter samo objavi medalje).
Kao zanimljivost navedimo kako je Bedalov s 91 bodom bio jedan Staroj Lozi Zinfandel, vinu Grgich hillsa, kalifornijske vinarije koju je pokrenuo pokojni Miljenko Grgić, najzaslužniji za istraživanja koja su dovela do saznanja da je kaštelanski crljenak izvorište sorte zinfandel. A iz Kalifornije su stigla i dva najbolja zinfandela na svijetu uopće, zlatne medalje s 95 bodova su skupile vinarije Mina Mesa i Nichelini.
Crljenak u Kaštelima očigledno ima budućnost, dapače, čak bi rekli da ima veliku perspektivu. Svojim tradicijskim izradama to je zapravo turistički proizvod koji i zbog toga može direktno privlačiti turiste. S Godinom crljenka ide u pravom smjeru, ali ovako sa strane, dojam je da bi se još aktivnije trebalo raditi na povezivanju lokacije Kaštela s ovom svjetski priznatom sortom.
Foto: Ivana Topić

