Gostujuća izložba Muzeja Brodskog Posavlja pod nazivom „Doba leda i vatre“ svečano je otvorena ovog četvrtka u Muzeju grada Kaštela u kaštelu Vitturi. Izložba je organizirana povodom 65. godišnjice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Slavonskom Brodu. Radi se multidisciplinarnoj izložbi koja uključuje paleontološke i arheološke ostatke nađene na području Brodskog Posavlja.
Spoj fizičkih eksponata i moderne tehnologije
Izložba uz paleontološke i arheološke ostatke koristi i modernu tehnologiju kako bi što zornije prikazala posjetiteljima biljni i životinjski svijet, te uvjete u kojima su živjeli pa tako posjetitelji na izložbi imaju priliku vidjeti središnji eksponat koji uključuje lubanju s kljovama stepskog mamuta, 3D animaciju skeleta mamuta, rekonstrukciju biljnog i životinjskog svijeta tijekom pleistocena, brojne fosilni ostaci ledenodobnih životinja, te najstariji tragovi čovjeka na području Brodskog Posavlja, koje je ostavio u vidu kamenog oruđa.
Poveznica Kaštela i ove izložbe
Ravnatelj Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta ispričao nam je pobliže o kakvoj se točno izložbi radi, te koja je poveznica Kaštela i ove izložbe.
- Izložba "Doba leda i vatre" jedna je vrlo zanimljiva gostujuća izložba Muzeja Brodskog Posavlja iz Slavonskog Broda. Ideja da dovedemo ovu izložbu potekla je od naše pedagogice Dajane Popović-Dageta, koja je vidjela izložbu u Šibeniku prošlo ljeto, i nju smo realizirali.
- Jedno od pitanja zašto dovodim ovu izložbu bilo je koja je poveznica Kaštela i ove izložbe. Ja sam prvo rekao da je izložba zanimljiva zato što imamo ostatke pleistocenske faune, posebno je atraktivan taj mamut. Međutim, i Kaštela su lokalitet koji je bio naseljavan u to doba. Imamo naš najpoznatiji paleolitički lokalitet Mujinu pećinu, gdje smo istraživali zadnjih 20 godina, tako da su i tu živjeli neandertalci, a tamo u Posavini su također živjeli i ovdje su se šetali mamuti i ostale životinje. Tako da ovo nije prvenstveno arheološka izložba, kolegica Ivana Maruščak kao autorica je prirodoslovac, tako da imamo jedan malo drugačiji pogled: imamo tu oružje i oruđe neandertalaca, sada vidimo kakva je bila fauna, koje su životinje tu bile, imamo naravno i fizičke ostatke zubiju, kostiju, rogova - nastavlja ravnatelj Šuta.
Špicer: “Presretan sam zbog ove suradnje”
Hrvoje Špicer, ravnatelj Muzeja Brodskog Posavlja, objasnio nam je malo više o suradnji između ova dva Muzeja.
- Zapravo sam presretan zbog ove suradnje. Ponosan sam i zahvalan domaćinima što su nas pozvali. Jedan od razloga je taj što mi koji se ubrajamo u manje muzeje uglavnom nemamo prirodoslovne odjele, ali u Slavonskom Brodu, hvala Bogu, imamo, pa je već i naše iskustvo pokazalo da su te prirodoslovne zbirke i izložbe zapravo vrlo interesantne i da ih publika rado posjećuje. Kako je izložba stvarno često na gostovanjima, onda smo uspjeli napraviti replike zahvaljujući sredstvima ministarstva, tako da sada možemo lakše i gostovati.
U ovoj izložbi, koju su nazvali simbolično „Doba leda i vatre“, predstavili su, između ostalog, i Brođanima najpoznatiji artefakt predmet koji čuvaju. To su lubanja i kljove stepskog mamuta stare 97 tisuća godina, koje su nađene nedaleko od centra grada Slavonskog Broda i na što su, kaže nam ravnatelj Špicer, zapravo strašno ponosni. Često im se dogodi da kada dođu generacije, bake i djedovi danas sa svojim unucima, prvo pitaju gdje je stepski mamut, gdje je lubanja, gdje su kljove.
- U svakom slučaju, nadamo se da upravo ovdje Kaštelanima, domaćinima, ali kako ide i sezona i turizam, da će vam doći ova izložba na dobro, da ćete biti zadovoljni, barem onoliko koliko smo mi - zaključuje ravnatelj Špicer.
Maruščak: “To je još uvijek najcjelovitiji nalaz mamuta u Hrvatskoj”
Autorica izložbe Ivana Maruščak osvrnula se na izložbu, te uputila zahvale domaćinima i svojoj ekipi koja joj je pomogla u pripremanju izložbe.
- Izložba je u našem muzeju postavljena 2022. godine povodom 65. obljetnice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Slavonskom Brodu. To je još uvijek najcjelovitiji nalaz mamuta u Hrvatskoj i bio je najprepoznatljiviji eksponat našeg starog postava, koji je nažalost u Domovinskom ratu skinut i ovaj vrijedni nalaz premješten u čuvaonicu. Tako da smo s izložbom imali priliku nakon 30 godina i u svjetlu novih znanstvenih spoznaja ponovno predstaviti ga javnosti - kaže Maruščak.
Izložbu je moguće pogledati do 15. srpnja u dvorcu Vitturi.
Foto: Ivana Topić
