Predavanjem „Zaštita prirodnih dobara iz psihološke perspektive – kako čuvajući okoliš čuvamo sebe i svoju povijest?“ ovog ponedjeljka u dvorcu Vitturi otvoren je program predavanja, radionica, izložbi i susreta povodom 35. obljetnice Ekološke udruge „Lijepa Naša Kaštela“.
Dvije bitne obljetnice će se proslaviti ove godine, prva je 35 godina djelovanja Ekološke udruge „Lijepa Naša Kaštela“, a druga je 50 godina postojanja Školskog botaničkog vrta Ostrog. Tim povodom održat će se bogat program koji osim predavanja „Zaštita prirodnih dobara iz psihološke perspektive – kako čuvajući okoliš čuvamo sebe i svoju povijest?“ uključuje i radionice za djecu, predavanje o povijesti Školskog botaničkog vrta Ostrog, predavanje o biološkom svijetu Kozjaka, komemoraciju u čast i sjećanje na prof. Ivnu Bućan, te izložbu “Kozjak na starim razglednicama s početka xx. stoljeća”.
Ivan Vicenco Pensa, predsjednik udruge „Lijepa Naša Kaštela“, ispričao nam je malo više o predavanju i što nas sve još očekuje u narednim danima.
- Očekuje nas predavanje u sklopu obilježavanja 35. godišnjice udruge „Lijepa Naša Kaštela“. Kao i uvijek pokušavamo na neki način dovesti zanimljive predavače i tema je, naravno, okoliš. Trebala bi biti zanimljiva s obzirom na to da su imali ovu predavačicu i dosta je bio dobar odjek i ljudi su bili zadovoljni s prošlim predavanjem koje je bilo na okruglom stolu, koje je organizirala naša udruga - kaže Pensa.
- Imamo i program unutar škole s mlađim razredima, višim razredima, s osnovnom školom Ostrog. Također imamo u sklopu škole i jedno predavanje od magistrice Rajčić. Kasnije imamo predavanje od doktora Kamenjarina u sljedeći ponedjeljak. Nakon toga imamo i komemoraciju za našu osnivačicu i predsjednicu naše udruge Ivnu Bućan. Sve bi trebalo završiti s jednom izložbom razglednica Kozjaka s početka 20. stoljeća.
Ivan Vicenco Pensa
Ekološka kriza je kriza ljudskog ponašanja
Predavanje je održala izv. prof. dr. sc. Ana Šimunić sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za psihologiju, te studentica psihologije Antea Babić, a naglasak je na povezanosti čovjeka, okoliša i osjećaja pripadnosti prostoru, te važnosti očuvanja prirodne i kulturne baštine za dobrobit pojedinca i zajednice.
Na predavanju je osim teorijskog dijela gdje smo, između ostalog, imali prilike čuti kako je ekološka kriza zapravo kriza ljudskog ponašanja, bio i interaktivni dio s publikom gdje su identificirali koje osjećaje pobuđuju određene fotografije kod njih kao što je sigurnost, sreća, mir, krivnja i slično.
Također, spomenulo se i mehanizme povezivanja prirode sa zdravljem kao što je kakvoća zraka, fizička aktivnost, socijalna kohezija, te redukcija stresa. Bilo je govora i o konceptu Biofilije i oporavku uma, te kako i na koji način bioraznolikost prirode utječe na negativne misli i osjećaj vitalnosti. Bogat ekosustav ima puno više prednosti naspram siromašnog i to kada govorimo o kognitivnom oporavku, emocionalnom tonu, stresu, povezanosti i otpornosti. Posljedice iskorištavanja prirode su velike, ne samo za prirodu nego i za naše psihičko i fizičko stanje, iz tog razloga je bitna zaštita okoliša poput recikliranja, smanjenja otpada, štednje energije, te racionalnijeg korištenja prirodnih resursa.
Šimunić: “Ukoliko ćemo razmišljati samo o materijalnoj koristi, uništavamo ono što nam daje dugoročne dobrobiti ”
Predavačica izv. prof. dr. sc. Ana Šimunić objasnila nam je malo više o svom predavanju, te što svatko od nas može napraviti kako bi pridonio očuvanju prirode.
- Večeras ćemo govoriti o tome zašto je uopće bitno štititi prirodu i za naše mentalno zdravlje, ne samo za fizičko zdravlje. Naravno, fizičko i psihičko zdravlje su nam povezani, pa je to također jedan dodatak. Govorit će se i o nekim raznim aspektima, fenomenima, psihološkim vezanim uz zaštitu prirode, uz to zašto je važno, na koji način zapravo doživljavamo dobrobiti izloženosti prirodi i prirodnim dobrima. Zašto je ujedno bitno čuvati baštinu, ne samo prirodnu, nego uopće i kulturno nasljeđe - priča Šimunić.
- Nešto što svatko od nas može napraviti kako bi pridonio očuvanju prirode je razmišljati dugoročno i razmišljati o široj zajednici, a ne samo o osnovnim interesima. Ukoliko ćemo razmišljati samo o materijalnim dobrima, materijalnoj koristi, pogotovo onoj koja je kratkoročna, uništavamo ono što nam daje dugoročne dobrobiti - nastavlja Šimunić.
Foto: Ivana Topić
